Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pobeda ljubavi

Brak i korona
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Odelo, kravata i lenta njegov su dres kod. Tekst Duška Radovića i zakon o pravima i obavezama supružnika. Sve isto kao da nije vanredno stanje. Ni korona neke Beograđane nije mogla da spreči da uplove u bračne vode. U Beogradu su radile sve matične službe. Bilo je 100 venčanja. Najviše, kao i obično u centralnim gradskim opštinama – Vračar, Savski venac, Stari grad, Palilula i Zvezdara.

Nemanja Đurović je zamenik matičara matičnog područja Zvezdara. Tim poslom se bavi 14 godina. Za njega je rad u vreme epidemije bio nešto novo, potpuno drugačije. Mera zaštite svi su se pridržavali. Na venčanju su bili pristuni samo mladenci i svedoci. Maske i rukavice obavezne. Najzanimljivije je bilo kako da se mlada i mladoženja poljube i kako da razmene prstenje, kaže Nemanja. Pojedini su skidali maske, a neki će prvi bračni poljubac da zapamte pod maskama. Da bi stavili burme skidali su rukavice, pa ih potom vraćali na ruke. Sagovornik ističe da je i u vreme korone pobedila ljubav. Nije bilo mladi u venčanicama, nije bilo gostiju, ni muzike. I bilo bi sigurno više sklopljenih brakova da nije bilo vanrednog stanja.

- Trudili smo se da ne otkazujemo venčanja, već smo nastojali da mladencima izađemo u susret i da im pomerimo termine, što smo uglavnom i radili - priča Nemanja Đurović.

Zvezdarski matičar priča da je zbog virusa postojao strah, što je sasvim ljudski. Međutim, on i njegovih osam koleginica pratili su situaciju i vladali se prema merama koje je konkretno donela gradska uprava, tako da nije bilo problema u radu, kao ni pojava zaraze koronom.

– Svakako smo obavljali venčanja sa istim žarom, emocijama i istim entuzijazmom, rekao nam je Nemanja Đurović.

On pamti različite situacije, ali jedno venčanje je na njega ostavilo poseban utisak. Verovali ili ne Nemanja je pre nekoliko godina venčao mladoženju koji je imao 103 godine, dok je mlada bila dvadesetak godina mlađa. Oni su se upoznali posle Drugog svetskog rata, pa su se rastali i tek u poznoj starosti su se ponovo sreli i odlučili se za brak.

Naš matičar ne bi menjao svoju profesiju za koju važi da je uglavnom ženska. Nemanja naglašava da iako je malo muškaraca postoje kolege koji izvrsno rade svoj posao. On još naglašava da matična služba predstavlja u stvari jedan ceo životni ciklus. Prvo se upisujete u knjigu rođenih, pa se venčavate i na kraju tu je knjiga umrlih. Svaka promena ličnog stanja ostavlja trag u matičnoj službi.

– Ono što je dobro u poslu matičara je što imate mogućnost da nekog usrećite. Stresne su situacije kada vodite matičnu knjigu umrlih, pogotovo ako je reč o mladoj osobi. Na te situacije prosto ne možete da budete imuni - kaže sagovornik.

Od 13.maja na venčanju je dozvoljeno prisustvo do 50 ljudi. Za sada se brakovi sklapaju samo u salama za venčanja. Taksa iznosi 320 dinara, a kada se proceni da je bezbedno u restoranima spremite 13.071 dinar, koliko iznosi gradska naknada za sklapanje braka van sedišta matičnog područja.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima