Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kovači i falsifikatori

Srednjovekovno srpsko novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

Rudnici i iskopani metal, kao i novac bili su vlasništvo vladara, dok je briga o kovanju bila preneta na zakupce kovnice. Dr Vesna Radić, muzejski savetnik kaže da je vladar birao čoveka koji bi u određenom periodu, pod određenim okolnostima koje su bile strogo kontrolisane kovao pare. Zakupac se obavezivao da će praviti novac pridržavajući se zahteva vladara. Tačno se znalo koja će se predstave naći na novcu, koji natpisi, koja će biti težina i sastav odnosno kvalitet srebra.

Dva i po veka istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva beleže i oznake na novcu. To su bila najčešće slova, ali i zvezdice, krstići, čak i mali portreti. Reč je o siglama koje su mogle da se nalaze na obe strane kovanice. Sagovornica ističe da je u numizmatičkoj nauci još uvek ostalo ne protumačeno do kraja ko je te simbole stavljao. Znake su dovodili u vezu sa zakupcem kovnice koji je u stvari, na taj način davao neku vrstu svog pečata. Generalno, ti znaci su uvedeni u vreme vladavine kralja Milutina kada je, podseća dr Vesna Radić novčarstvo doživelo prvu veliku ekspanziju. Ona dodaje da najviše ima smisla tumačenje prema kojem se pojava simbola povezuje sa kontrolom kovanja, jer su se ti znaci koristili za obeležavanje određene serije.

Uvek je novac u celoj Evropi, pa i kod nas mogao da se falsifikuje. Tu postoje dva momenta. Prvi je donošenje Dušanovog zakonika. Car Dušan je zbog ogromne monetarne ekspanzije i velikog bogatstva koje je kovanje novca donosilo vladaru propisao stroge kazne. Za to vreme bile su najstrožije kazne u Evropi. Zbog pojave falsifikata spaljivala su se sela, a falsifikatori su bili osuđvani na smrt. Drugi momenat je iz vremena despota Stefana Lazarevića. S tim što su kazne za krivotvorenje novca bile blaže. Na primer, odsecanje prsta, a uvedena je i novčana globa.

Ovo je samo mali deo istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva koji je sa Srpskom ekonomijom podelilia dr Vesna Radić iz Narodnog muzeja u Beogradu. Taj biser naše baštine, to nacionalno blago još uvek nije do kraja otkriveno.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane