Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kovači i falsifikatori

Srednjovekovno srpsko novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

Rudnici i iskopani metal, kao i novac bili su vlasništvo vladara, dok je briga o kovanju bila preneta na zakupce kovnice. Dr Vesna Radić, muzejski savetnik kaže da je vladar birao čoveka koji bi u određenom periodu, pod određenim okolnostima koje su bile strogo kontrolisane kovao pare. Zakupac se obavezivao da će praviti novac pridržavajući se zahteva vladara. Tačno se znalo koja će se predstave naći na novcu, koji natpisi, koja će biti težina i sastav odnosno kvalitet srebra.

Dva i po veka istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva beleže i oznake na novcu. To su bila najčešće slova, ali i zvezdice, krstići, čak i mali portreti. Reč je o siglama koje su mogle da se nalaze na obe strane kovanice. Sagovornica ističe da je u numizmatičkoj nauci još uvek ostalo ne protumačeno do kraja ko je te simbole stavljao. Znake su dovodili u vezu sa zakupcem kovnice koji je u stvari, na taj način davao neku vrstu svog pečata. Generalno, ti znaci su uvedeni u vreme vladavine kralja Milutina kada je, podseća dr Vesna Radić novčarstvo doživelo prvu veliku ekspanziju. Ona dodaje da najviše ima smisla tumačenje prema kojem se pojava simbola povezuje sa kontrolom kovanja, jer su se ti znaci koristili za obeležavanje određene serije.

Uvek je novac u celoj Evropi, pa i kod nas mogao da se falsifikuje. Tu postoje dva momenta. Prvi je donošenje Dušanovog zakonika. Car Dušan je zbog ogromne monetarne ekspanzije i velikog bogatstva koje je kovanje novca donosilo vladaru propisao stroge kazne. Za to vreme bile su najstrožije kazne u Evropi. Zbog pojave falsifikata spaljivala su se sela, a falsifikatori su bili osuđvani na smrt. Drugi momenat je iz vremena despota Stefana Lazarevića. S tim što su kazne za krivotvorenje novca bile blaže. Na primer, odsecanje prsta, a uvedena je i novčana globa.

Ovo je samo mali deo istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva koji je sa Srpskom ekonomijom podelilia dr Vesna Radić iz Narodnog muzeja u Beogradu. Taj biser naše baštine, to nacionalno blago još uvek nije do kraja otkriveno.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima