Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

IT industrija beleži godišnji rast od 25 odsto

Kako će kriza uticati na IT sektor?
GIZ

IT sektor u Srbiji nastavio je sa trendom dugogodišnjeg rasta i povećanja obima posla za međunarodno tržite, naročito izvoza IT usluga, istaknuto je na vebinaru na kome je predstavljeno ovogodišnje izdanje stručne publikacije Vojvođanskog IKT klastera o stanju IT industrije u Srbiji. Međutim, IT sektor je ostvario pomak i na domaćem tržištu, koje je posle više godina stagnacije imalo dvocifren rast, čime je i stopa ulaganja u IT po glavi stanovnika povećana na više od 80 evra.

„Iako je ovo još uvek daleko od EU proseka od 800 evra, zadržavanje ovakvog rasta do 2025. godine bi nas dovelo do minimalne vrednosti koja je potrebna za dalji rast – 150 evra po glavi stanovnika. Ovaj trend je i pokazatelj da na domaćem tržištu postoji potencijal za digitalnu transformaciju, koji je potrebno što bolje i što brže iskoristiti ciljanim merama državne uprave u skladu sa raspoloživim potencijalima domaćeg IT sektora“, izjavio je Milan Šolaja, direktor Vojvođanskog IKT klastera i jedan od autora studije.

Iako je IT sektor beležio kontinuirani rast sve do kraja prvog kvartala ove godine, kriza nastala usled epidemije virusa Covid 19, odraziće se i na IT industriju. Prema istraživanju Vojvođanskog IKT klastera na početku krize, dve trećine kompanija je dosad prijavilo pad tražnje, zaustavljanje zapošljavanja i procenjuje pad prihoda u kratkoročnom periodu.

„Aktuelna kriza je imala dramatične inicijalne efekte na poslovanje IT kompanija u Srbiji, što je posledica zavisnosti domaće IT industrije od stranog tržišta, posebno onog na Zapadu, i uticaja krize na tamošnje klijente. Iako je teško prognozirati dalji razvoj situacije, očigledno je da su najviše pogođena mikro i mala preduzeća koja nemaju velike finansijske rezerve za likvidnost ili čiji klijenti su bili u krizom pogođenim sektorima“, obrazložio je Milan Šolaja.

Peto izdanje ove Studije koja je uključila analizu domaćeg IT tržišta i trendova u ovom sektoru, realizovano je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, a pomoć su pružili i Privredna komora Srbije, Privredna komora Vojvodine, Novosadski sajam i kompanija DDOR Osiguranje.

Projekat „Razvoj privatnog sektora u nerazvijenim regionima Srbije“ (PSD) Nemačke razvojne saradnje koji u Srbiji implementira GIZ, podržava mikro, mala i srednja preduzeća na različitim poljima.

„Kao jedan od najperspektivnijih sektora današnjice, IT sektor pokazuje najveći potencijal za rast i razvoj ovih preduzeća, a posebno imajući u vidu da je veliko intersovanje srpskih kompanija za digitalnu transformaciju. Kako bismo pružili doprinos IT sektoru, trudimo se da prepoznamo bitne projekte poput ove studije, koje možemo da podržimo. Dobar pregled situacije u IT industriji je od velikog značaja za preduzetnike, investitore, kao i buduće preduzetnike i pokretače privatnog biznisa, kako bi saznali relevantne informacije koje će im koristiti u daljem radu“, istakao je Tomislav Knežević iz GIZ-a.

U pogledu distribucije kompanija i poslova, IT industrija je najrazvijenija u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Osim u ovim velikim gradovima, snažne IT zajednice postoje u Subotici, Zrenjaninu i drugim sredinama. „Novi Sad se ističe kao grad sa najviše IT stručnjaka po glavi stanovnika, ali i mesto iz kojeg dolazi njegovoj veličini nesrazmerno velik broj kompanija sa sopstvenim proizvodom i dosegom na globalno tržište. Zato ovaj grad ima odličnu šansu da se pozicionira kao regionalni IT centar“, dodao je Šolaja.

Trenutno je 8 od 10 vodećih softverskih kompanija u Srbiji u stranom vlasništvu. Tokom 2019. godine osnovano je 337 softverskih kompanija, što je više nego ikad ranije. Međutim, prema ovoj studiji, srpskim IT kompanijama trebalo je više od decenije u proseku da pređu put od startapa do velike kompanije.

„Na globalnoj tehnološkoj mapi Srbija je već duže vreme negde na sredini, ali u razmatranju pozicije naše zemlje potrebno je sagledati širu sliku u kojoj se 80% investicija u nove tehnologije nalazi u 20% zemalja, što znači da je jaz koji je stvoren globalnim informacionim kapitalizmom daleko od smanjivanja“, upozorio je Šolaja. Zbog toga su izazovi povećanja digitalnog jaza i dalje prisutni u malim zemljama poput Srbijе i vlade ovih zemalja moraju da postave temelje snažnijeg razvoja i da stvore priliku za smanjenje zaostajanja.

Studija je dostupna za preuzimanje sa sajta Vojvođanskog IKT Klastera.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima