Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Biti babica je misija, a ne samo profesija

Zanimanje babica
Piše: Vesna Zdravković

Tokom epidemije COVID – 19 pune ruke posla imale su i babice. „Mudre žene“ u Francuskoj, u Japanu „Žene koje masiraju“, u srednjem veku „božje sestre“, u Engleskoj su njihov posao izjednačavali sa naukom i umetnošću. Kako je to biti osoba koja prva svakoj trudnici uliva veliko poverenje i daje snagu i podstrek i koja kad preseče pupčanu vrpcu prva prihvati novi život?

- Poziv babice je human, emotivno težak ali savršen, ima i lepih ali i stresnih trenutaka - kaže nam Nevenka Stojanović, predsednica Udruženja zdravstvenih radnika i saradnika „TIM KME“.

- Babica je ta koja prva prihvata to čedo i taj neki prvi udah beba napravi na njenim rukam .- ovako nam je kratko opisala svoj posao Gordana Borković, babica iz GAK Narodni front.

Marijana Bogavac je glavna sestra Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici.

- Smatram da radim najljepsi i najodgovorniji posao na svijetu. Ni jedan posao ne daje toliko radosti, sreće, ispunjenosti, toliko mogućnosti da pomognete ženi u trenucima kada daje život, a da bi to sve bilo moguće potrebno je mnogo znanja i truda – ističe Marijana.”

Način života

- Biti babica je misija, a ne samo profesija. To je način života. Priroda našeg rada je da donesemo radost novim porodicama - reči su Mariborčanke Irene Maguše.

Nevenku, Gordanu, Marijanu i Irenu upoznali smo na Trećem kongresu babica koji je održan u Beogradu. Na jednom mestu domaći, ali i strani predavači, izuzetni stručnjaci koji imaju isti cilj – promociju nataliteta, bezbedno materinstvo, očuvanje zdravlja žena, unapređenje znanja babica i pedijatrijskih sestara. I upravo na kongresu se rodila ideja da proverimo kako je to danas biti babica, da li je zanimanje deficitarno, koliko je posao težak, a koje su mu lepe strane.

Od Nevenke Stojanović dobijamo podatak da u Srbiji trenutno ima oko 3.000 babica, što je, smatra ona nedovoljno s obzirom na kapacitete porodilišta. Nedeljno se radi više od propisanih 40 sati, za višak sati se dobiju slobodni dani, koji ne mogu da se iskoriste, jer nema ko da radi. Babica sa srednjom stručnom spremom koja nema dežurstva mesečno prima oko 40.000 dinara. Za osam noćnih smena babica dobija oko 4.000 više.

Crna Gora takođe nema dovoljan broj babica, a prosečna plata pokriva potrošačku korpu koja iznosi oko 650 evra.

I u Sloveniji se već suočavaju sa nedostatkom babica, jer starije koleginice odlaze u penziju, a mlađe se pored porodilišta sve više se odlučuju da rade u ginekološkim ambulantama ili na nekom od odeljenja kao što su perinatologija ili neonatologija.

GAK Narodni front u Beogradu i dalje prednjači po broju rođenih beba. U 2018. bilo je 7.300 porođaja. Gordana Borković više od 20 godina radi kao babica. Takvu osobu kao što je ona može da poželi svaka žena. Rad u porodilištu vidi kao timski – ginekolog akušer i babica su jedno. Ipak babica obavlja najveći deo posla. Ona je ta koja dočeka trudnicu, pripremi je i smešta u porođajni boks. Porođaj može da traje od desetak minuta do 15 sati. Svima je, naravno lakše kada je vreme porođaja kraće. I to ne zavisi od godina, a najmlađa trudnica koju je Gordana porađala imala je svega 14 godina. Gordana je najsrećnija kada odnosi dete majci.

- Taj njihov prvi kontakt je nešto neverovatno. Beba se uz majku primiri i uživa na njenim grudima – kaže Gordana.

To su te divne stvari zbog kojih Gordana ne bi menjala svoj posao.

- Ukoliko neko voli život, čudesnost i magiju njegovog nastanka i dolaska na svijet, posjeduje empatiju i ima želju da nekom bezrezervno pomogne, da uči cijeli život, onda će mu ovaj poziv pružiti sve! Ja bih ponovo izabrala ovaj poziv, iako mislim da je on izabrao mene - rekla nam je Marija Bogavac koja je u tom poslu stekla “punoletstvo”.

Irena je posle 16 godina rada u porodilištu morala iz zdravstvenih razloga da pređe na drugo radno mesto. Sada je zaposlena u Dispečerskom centru Zdravstvene ustanove Maribor. Ipak naglašava da će uvek ostati babica, jer vreme koje je provela kao babica najlepše je vreme u njenoj karijeri. Ona objašnjava da se u zdravstvenom sistemu Slovenije traže kontinuirane babice što znači da one nadgledaju ženu tokom trudnoće, zatim porođaja i u postnatalnom periodu. U praksi je uključena u osnovnu zdravstvenu zaštitu, što pomaže da se poveća kvalitet nege babica. One su takođe važne u ranom reproduktivnom periodu, gde se njena uloga ogleda u zdravstvenoj edukaciji, promociji normalnog rada, pripremi za odgovorno roditeljstvo i menopauzu.

Očevi na porodjaju

Udruženje “TIM KME” postoji od 2013. Nevenka je predsednica već drugi mandat, a u prvi plan ističe svoju matičnu ustanovu KBC “Dr Dragiša Mišović”. Pored edukativnih radionica, seminara, stručnih skupova i saradnje sa kolegama iz regiona, ali i Evrope Udruženje je početkom ove godine pokrenulo i Školu roditeljsta u kojoj trudnice dobijaju sve najvažnije informacije. Časovima prisustvuju i tate za koje Nevenka kaže da aktivno učestvuju u diskusijama, radionicama, uče kako da kupaju i povijaju bebu.

Babicu iz porodilišta “Narodni front” pitali smo kakvi su očevi koji prisustvuju porođaju. Neke tate su zahtevnije od samih pacijentkinja i smetaju, ali većina očeva sarađuje i pruža neophodnu podršku suprugama. Najveće je zadovoljstvo kada sve prođe kako treba, i za majku i za bebu.

U Srbiji i Crnoj Gori porođaj u kući nije zakonom regulisan. U Sloveniji se skoro sve trudnice odlučuju da bebu rode u bolnici. Za one buduće mame koje odluče da se porode kod kuće Ministarstvo zdravlja je zajedno sa perinatalnim udruženjima i lekarima, pripremilo stručne preporuke o tome koja žena i pod kojim uslovima bi mogla da se porodi u domaćem okruženju i koje uslove bi trebalo zadovolji babica koja je uključena u takvo rođenje. Irena ističe da je reč o sigurnom rođenju kada je moguće u vrlo kratkom vremenu na odgovarajući način i profesionalno intervenisati.

Za Nevenku, Gordanu, Marijanu i Irenu zanimanje babica je jedno od najlepših na svetu, ali je to i veoma odgovoran posao koji ne može da obavlja svako. Koliko se poštuje i ceni taj poziv govori i podatak da je, na primer u Engleskoj još u drugoj polovini XIX veka osnovan Kraljevski koledž za babice. U Udruženju “TIM KME” saznajemo da u Srbiji ima interesovanja za babički smer, ali da nema dovoljno mesta za upis. Konkretno se misli na smer ginekološko-akušerska sestra koji postoji u Medicinskoj školi Beograd. Od pre nekoliko godina na Visokoj zdravstvenoj školi strukovnih studija u Beogradu uveden je smer strukovna medicinska sestra-babica. Nevenka Stojanović kaže da je veliki problem to što je dozvoljeno da smerovi zažive u školama, ali da nisu prepoznati u katalozima i sistematizacijama radnih mesta.

Želi svim babicama da imaju pune ruke beba. I u tom kao u svakom drugom zanimanju ne može sve da bude idealno. Važno je da volite svoj posao, da se u njemu usavršavate i dajete sve od sebe kao što to čine Nevenka, Gordana, Marijana i Irena.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta