Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od vizantijskog novca do venecijanskog groša

Srpsko srednjovekovno novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

U fondu Narodnog muzeja u Beogradu nalazi se 13.000 komada srpskog srednjovekovog novca. Tog skrivenog blaga sigurno ima još, ali I zbirka kojom raspolaže Narodni muzej predstavlja značajnu nacionalnu kulturno-istorijsku baštinu. O našim vladarima i  novcu koji su oni kovali razgovarali smo sa dr Vesnom Radić, muzejskim savetnikom, inače i autorom izložbe “Novac i država – sačuvana priča”. Samo da podsetimo, da je na toj izložbi predstavljena dvesta pedeset jedna kovanica koju je od jednog privatnog kolekcionara otkupio Narodni muzej uz podršku Ministarstva kulture I informisanja. Reč je o više od dva veka srpskog srednjovekovnog novčarstva.

Na novcu naših srednjovekovnih vladara nalazile su se različite predstave i natpisi. Na novcu kralja Radoslava predstavljen je vladar I Bogorodica koja ga kruniše. Natpis su na grčkom jeziku. Kralj Radoslav je bio vezan za grčki svet I vizantijsku kulturu, tako da je je bilo I očekivano da po ugledu na Vizantiju toga vremena, solunske vladare toga vremena kuje novac koji je potpuno ličio na vizantijski, priča za Srpsku ekonomiju dr Vesna Radić.

Narednih četiri, pet decenija srpski novac se ne menja. Ponovo počinje da se kuje u vreme kralja Dragutina. U tom periodu menja se I srednjovekovni novac u Evropi. Vizantijska država slabi I vizantijski novac ustupa mesto venecijanskom grošu, objašnjava sagovornica I dodaje - Potpuno je bilo prirodno da se kralj Dragutin sada veže za tu jaku valutu. Ako je vaš novac ličio na novac jedne zemlje koja u trgovinskom smislu vlada Sredozemljem, time ste obezbedili i potvrdili vrednost svom novcu. Ovo je važilo u celoj Evropi.

Srpski novac po ugledu na venecijanski groš kovao je i kralj Milutin. Naši srebrnjaci našli su se u evropskim monetarnim tokovima i ne samo to. Dr Radić naglašava da je tako naša država stekla kredibilitet, jer je srpski novac rado priman na evropskom tržištu.

U nastavku priče o monetarnoj istoriji srpskog srednjeg veka sledi period vladavine Nemanjića, pre svega ekspancije kovanja novca cara Dušana, kao i despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta