Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srpske banje - lek za telo i dušu

Banjski potencijali
Fotografije: sajt Specijalne bolnice za rehabilitaciju Bukovička banja, arhiva opštine Vrnjačka banja i sajt opštine Medveđa
Piše: Vesna Zdravković

Turistički radnici, državne institucije i vlasti na lokalu prepoznali su spoj zdravstvenog, velnes i spa turizma. Sve više uviđaju i značaj kulturnog nasleđa kojim obiluje Srbija. Turisti, mišljenje je stručnjaka, danas u banje ne idu samo radi lečenja već i zbog aktivnog odmora koji podrazumeva i obilaske kulturno-istorijskih znamenitosti. Srpska ekonomija otkriva koja su kulturna dobra na raspolaganju posetiocima Bukovičke, Vrnjačke i Sijarinske banje i najavljuje buduće projekte na tim banjskim lokalitetima bogatim termomineralnom vodom.

Nove investicije pod Bukuljom

Najbliža prestonici je Bukovička banja. Od mineralne banjske vode, simbola Aranđelovca, Beograd deli svega sedamdesetak kilometara. Koreni Bukovičke banje potiču iz XIX veka kada je knjaz Miloš otkrio „gvozdenu” vodu.

– Ne radimo samo na čuvanju mineralne vode već je upotrebljavamo i kao sastavni deo terapije. Ona je pomoćno lekovito sredstvo i koristi se kako za kupanje tako i za pijenje – rekao je direktor Specijalne bolnice za rehabilitaciju Bukovička banja dr Slobodan Prodanović i dodao da se balneološki tretman ne može razdvojiti od velnes i spa turizma.

Dr Prodanović objašnjava da nam je osim leka za telo, a to je mineralna voda, potrebna i fizička aktivnost, koja je lek za dušu, kao i ambijent u kojem boravimo, njegova prošlost i nasleđe koje moramo da sačuvamo za buduća pokolenja. On nas podseća na priznanje iz 2018. koje je opština Aranđelovac dobila za projekat rekonstrukcije Paviljona „Knjaz Miloš” u parku Bukovičke banje. Reč je o nagradama Evropske unije za kulturno nasleđe i Evropa nostre za konzervaciju kulturnog nasleđa.

– Objekat je izgrađen 1907, a od pre pet godina njegov korisnik je Specijalna bolnica za rehabilitaciju Bukovička banja, koja je i pokrenula inicijativu da se paviljon obnovi i vrati u funkciju – saznajemo od Aleksandre Lukić, arhitekte u Odeljenju za urbanizam opštine Aranđelovac.

Opština je uz pomoć Ambasade Norveške u Srbiji i kompanije „Knjaz Miloš” uspela da za manje od godinu dana rekonstruiše paviljon. Sada je to muzej mineralne vode u okviru kojeg se nalazi i galerija. Prostor je obogaćen sa još dva izvora i česmom.

Već 2020. godine u okviru detaljnog plana regulacije područja parka Bukovička banja trebalo bi da bude rekonstruisan i dograđen hotelski kompleks koji je građen od 1934. do 1938. Predviđena je i adaptacija hotela „Staro zdanje”, prvog letnjikovca Obrenovića, starog više od 150 godina. Planiran je i početak gradnje dodatnih smeštajnih kapaciteta Specijalne bolnice za rehabilitaciju u kojima će za goste biti obezbeđeno oko 100 dodatnih postelja.

Vek i po Vrnjačke banje

„Osnovatelno fundatorsko društvo lekovite kiselo vruće vode u Vrnjcima” prva je turistička organizacija na Balkanu, zahvaljujući kojoj je pre 150 godina zaživeo turizam u tom delu centralne Srbije. Društvo je najpre otkupilo zemljište oko izvora, urađena je moderna kaptaža i napravljen daščani bazen sa svlačionicom. Tako je Vrnjačka banja pre vek i po otvorila vrata prvim turistima. Bilo je tada 538 posetilaca. Danas beleži više od milion noćenja, u čemu je odmah posle Beograda, od kojeg je udaljena oko 200 kilometara.

– Shvatili smo da su osim prirodnih potencijala, termomineralnih izvora, a Vrnjačka banja ima ih sedam, potrebne i investicije. Izgrađeno je osam novih hotela visoke kategorije. Za kapitalne projekte izdvojeno je više od 70 miliona evra. Radilo se na dodatnim sadržajima kako bi gosti u banji boravili duže od tri-četiri dana – ističe predsednik opštine Vtrnjačka banja Boban Đurović.

Kraljica banja dobila je nekoliko novih turističkih atrakcija – vodopad, šetačku zonu, uređene parkovske površine, skijalište na obližnjem Goču, a očekuje se i otvaranje velikog akva-parka. Urađen je projekat za panoramsku gondolu koja bi tokom cele godine saobraćala od Vrnjačke banje do Goča, koji se nalazi na 1.100 metara nadmorske visine. Prvi čovek Vrnjačke banje očekuje da će pronaći partnera s kojim će uspešno realizovati projekat.

Vrnjačka banja izdvaja se i po samostalnom izlasku na tržište Azije, pre svega Indije i Kine. Beleži veliki broj gostiju iz tih zemalja - kaže Đurović i dodaje da je u planu gradnja prvog indijskog hotela.

Veliki benefit je otvaranje aerodroma „Morava”. Napravljeni su prvi dogovori s Bečom i Istanbulom, a očekuje se saradnja sa još sedam-osam evropskih gradova. Đurović ističe i značaj Moravskog koridora, zahvaljujući kojem će put od Beograda do Vrnjačke banje moći da se pređe za oko sat vremena.

Izvori za zdravlje

Na 530 metara nadmorske visine, na padinama planine Goljak smeštena je Sijarinska banja, do koje od Beograda ima oko 350 kilometara. Raj, Jablanica, Snežnik, Hisar, Suzica, Borovac nazivi su nekih od izvora u banji koja ima čak osamnaest vrsta lekovite vode s različitim biohemijskim svojstvima. Jedinstvena je i po gejziru čija voda dostiže temperaturu od 70 stepeni.

Prvi podaci o banji potiču iz doba rimskog cara Justinijana. Tu su ostaci rimskog zida, a nedaleko od Sijarinske banje je Caričin grad. Predsednik opštine Medveđa Nebojša Arsić, inače lekar po struci, kaže da je 2019. godina po broju poseta bila najbolja do sada. Lokalna samouprava kontinuirano ulaže, pa je tako izdvojeno 10 miliona dinara za izgradnju letnjikovca, obnovu parkovskog mobilijara…

Opština Medveđa prepoznala je turističke potencijale koji se nalaze u blizini Sijarinske banje. Posetioci mogu da obiđu vulkansku kupu Mrkonjski vis, koja se nalazi na oko 1.000 metara nadmorske visine. Do Ćorovog vodopada izgrađeni su pešački mostovi i staze, pri čemu se vodilo računa o tome da se ne naruši prirodni ambijent. Moderan velnes i spa centar biće otvoren do polovine 2020. Ponudićemo zdravlje i opuštanje na jednom mestu – poručuje Nebojša Arsić.

Sijarinska banja deo je šireg turističkog proizvoda koji čine Prolom, Kuršumlijska i Lukovska banja. Kada se 2020. godine uradi put preko Radan planine, biće povezana sva četiri banjska mesta. Novom saobraćajnicom putovanje će biti skraćeno sa 150 na 50 kilometara. Obnovljen je i put Lebane–Medveđa, a važan je i Koridor 10.

Naši sagovornici, koji su bili i učesnici 10. CEI regionalnog foruma, koji je u organizaciji Klastera zdravstvenog, velnes i spa turizma Srbije, člana Evropske spa asocijacije, krajem oktobra održan u Beogradu, saglasni su da turizam donosi nove investicije, povezuje više privrednih grana, na primer građevinarstvo i saobraćaj, i doprinosi povećanju zapošljavanja. Na Forumu čiji je medijski sponzor bila Srpska ekonomija, stručnjaci za velnes i spa iz 11 zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope razmenili su mišljenja i iskustva iz oblasti očuvanja kulturnog nasleđa oko termomineralnih izvora i razvoja velnes turizma zasnovanog na banjskom kulturnom nasleđu i tradiciji u regionu.

Ova iskustva danas, u vreme korona virusa, imaju veći značaj, jer će u zemljama koje nemaju more, poput Srbije, banjski turizam da bude sve aktuelniji.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta