Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U saradnji s Kinom svi dobijaju

Srbija – prijateljsko tlo za uspešne kineske investicije
Piše: Vladimir Đurić

Srbija je geopolitički južna kapija Evrope, na raskrsnici infrastrukturnih i trgovinskih puteva i veoma pogodna za kineske investicije. To potvrđuju dobri rezultati u novom zapošljavanju kod kineskih firmi u Srbiji (bez otpuštanja), rast njihovog prihoda, proizvodnje i izvoza iz Srbije, što znatno doprinosi rastu domaćeg BDP-a. Postigli smo win-win situaciju, saradnja u kojoj dobijaju svi ekonomski akteri.

– Uz izvanredne političke odnose, koje ilustruje i pravovremena pomoć Kine srpskom zdravstvu tokom pandemije, možemo konstatovati da su mogućnosti za nove kineske investicije u Srbiji praktično neograničene – smatra prof. dr Slobodan Aćimović s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Pokretanjem inicijative Pojas i put 2013. godine (Inicijativa 17 + 1), Kina je postala jedan od najvažnijih aktera na polju međunarodnih ekonomskih odnosa i povećala je svoje prisustvo u različitim regionima sveta, uključujući i Evropu.

– Srbija je u protekloj deceniji iskoristila šansu da postane predvodnik saradnje Zapadnog Balkana s Kinom. Jačanjem i produbljivanjem međudržavne i političke saradnje, koja je u osnovi našeg iskrenog prijateljstva, intenzivno smo razvijali odnose s Kinom i u oblasti ekonomije, kulture i bezbednosti – kaže profesor.

Kada se pomene ekonomska saradnja s Kinom, pomisli se na izgradnju Pupinovog mosta između Zemuna i Borče, moderne auto-puteve (Koridor 11, Beograd – Zrenjanin – Novi Sad) i brzu prugu Beograd–Budimpešta, na kinesko preuzimanje i investicije u Železaru Smederevo (2016.), RTB Bor (2018.), kao i na niz grinfild investicija, poput novih fabrika u Zrenjaninu (jedna od najvećih fabrika automobilskih guma na svetu), Loznici, Nišu, najavljene industrijske parkove u Borči i Smederevu, ulaganja u unapređenje domaćeg IT sektora i izgradnju digitalne infrastrukture u različitim sektorima privrede i društva...

– Industrijski projekti mogu imati uticaj na životnu sredinu, ali to ostavlja prostora da kroz tehnološku saradnju s Kinom, najvećim inovatorom na tom polju, unapredimo zaštitu životne sredine ne samo njihovih nego i srpskih projekata – smatra prof. dr Aćimović.

Kina je dobro procenila, a Srbija pametno prihvatila „ruku” intenzivne ekonomske saradnje koja je bazirana na racionalnim ekonomskim investicionim odlukama kineske države, banaka i pojedinačnih preduzeća.

Ni po tom osnovu se, naglašava prof. dr Aćimović, srpska investiciona otvorenost prema kineskim ulaganjima uopšte ne razlikuje od sličnog stava evropske, posebno nemačke i niza regionalnih privreda. Luku Hamburg danas nazivaju kineskom lukom. Kineski privrednici sve više ulažu u najmodernija nemačka i francuska preduzeća (IT, robotika), grčke i italijanske luke, grade puteve, mostove, hidroelektrane i termoelektrane u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj.

– Ekonomsko povezivanje Zapada s tom zemljom decenijama je dominantno teklo kroz premeštanje proizvodnje zapadnih korporacija u Kinu. S vremenom, globalni lanci snabdevanja između Zapada i Istoka postali su neraskidivi, kineska privreda integrisana je u svetsku, a svojim energičnim i dugotrajnim rastom stasala je u dominantnu izvoznu globalnu privredu – kaže prof. Aćimović.

Prema njegovim rečima, to je podizalo tehnološka i menadžerska znanja i povezanost kineskih firmi sa svetskim tržištima, a tom procesu danas se ubrzano priključuje i Srbija.

Posmatrano na duži rok, od ukupne vrednosti kineskih investicija u Srbiji su značajnija njihova tehnološka rešenja, raspoloživost veza na svetskom nabavnom i prodajnom tržištu (što snižava troškove nabavke sirovina i podiže obim proizvodnje i prodaje), menadžerska rešenja (posebno kod velikih, nekadašnjih državnih srpskih kompanija), kao i kulturološka veza i razumevanje naših stručnih i vrednih radnika s prijateljima iz Kine.

Zato, ističe naš sagovornik, ne iznenađuju vrhunski rezultati HBIS grupe (Smederevo), koja je za samo dve-tri godine postala vodeći srpski izvoznik (s maksimalnom proizvodnjom od dva miliona tona čelika), a ni to što je RTB Bor stabilizovao poslovanje i što će posle novih investicija od preko 700 miliona evra u proizvodnju i zaštitne filtere ostvariti još bolje poslovne rezultate uz očuvanje životne sredine, što će Šadong Linglong, proizvođač svake treće gume ugrađene u automobile svih svetskih kuća, proizvoditi gume u Zrenjaninu...

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije