Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija - prijateljsko tlo za uspešne kineske investicije

Saradnja
Piše: Vladimir Đurić

Sa pokretanjem inicijative Pojas i Put 2013. godine (Inicijativa 17+1), Kina je postala jedan od najvažnijih aktera na polju međunarodnih ekonomskih odnosa. Inicijativa Pojas i put omogućila je Kini da poveća svoje prisustvo u različitim regionima sveta, uključujući i Evropu.

- Srbija je u protekloj deceniji iskoristila šansu da postane predvodnik saradnje Zapadnog Balkana sa Kinom. Jačanjem i produbljivanjem međudržavne i političke saradnje, koja je u osnovi našeg iskrenog prijateljstva, Srbija je intenzivno razvijala odnose sa Kinom i u oblasti ekonomije, kulture i bezbednosti, kaže za Srpsku ekonomiju prof. dr Slobodan Aćimović.

Kada se pomene ekonomska saradnja sa Kinom, verovatno svaki građanin Srbije pomisli na izgradnju Pupinovog mosta između Zemuna i Borče, moderne autoputeve (Koridor 11, Beograd-Zrenjanin-Novi Sad) i brzu prugu Beograd-Budimpešta, zatim na kinesko preuzimanje i investicije u Železaru Smederevo (2016.), RTB Bor (2018.), kao i na niz greenfield investicija, poput novih fabrika u Zrenjaninu (jedna od najvećih fabrika automobilskih guma na svetu), Loznici, Nišu, najavljene industrijske parkove u Borči i Smederevu, ulaganja u unapređenje domaćeg IT sektora i izgradnju digitalne infrastrukture u različitim sektorima privrede i društva...

- Naravno, industrijski projekti mogu imati uticaj na životnu sredinu, ali to takođe ostavlja prostora da kroz tehnološku saradnju sa Kinom, najvećim inovatorom upravo u tom polju, unapredimo zaštitu životne sredine ne samo njihovih nego i srpskih projekata, smatra prof. dr Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Kina je dobro procenila, a Srbija pametno prihvatila “ruku“ intenzivne ekonomske saradnje, koja je bazirana na racionalnim ekonomskim investicionim odlukama kineske države, banaka i pojedinačnih preduzeća.

I po tom osnovu se, naglašava prof. dr Aćimović, srpska investiciona otvorenost prema kineskim ulaganja uopšte ne razlikuje od sličnog stava šire gledano evropske, posebno nemačke i niza regionalnih privreda. Luku Hamburg danas nazivaju “kineska luka“ (zbog ogromnog broja kontejnera iz Kine), kineski privrednici sve više ulažu u najmodernija nemačka i francuska preduzeća (IT, robotika), grčke i italijanske luke, grade puteve, mostove, hidro i termoelektrane u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj.

- Ekonomsko povezivanje Zapada sa Kinom decenijama je dominantno teklo kroz premeštanje proizvodnje zapadnih korporacija u Kinu. S vremenom globalni lanci snabdevanja izmedju Zapada i Istoka su postali neraskidivi, kineska privreda je integrisana u svetsku privredu, a svojim energičnim i dugotrajnim rastom nedavno je stasala u dominantnu izvoznu svetsku privredu.

Prema Aćimovićevim rečima, to je podizalo tehnološka i menadžerska znanja i povezanost kineskih firmi sa svetskim tržištima i tom procesu se danas ubrzano priključuje i Srbija.

Posmatrano na duži rok, u odnosu na ukupnu vrednost kineskih investicija u Srbiji još su značajnija kineska tehnološka rešenja, raspoloživost konekcija na svetskom nabavnom i prodajnom tržištu (što snižava troškove nabavke sirovina i podiže obim proizvodnje i prodaje), menadžerska rešenja (posebno kod velikih, nekadašnjih državnih srpskih kompanija), kao i kulturoška veza i razumevanje naših stručnih i vrednih radnika sa prijateljima iz Kine.

Zato, ističe sagovornik Srpske ekonomije, ne iznenađuju vrhunski rezultati HBIS Grupe (Smederevo) koja je za samo dve, tri godine postala vodeći srpski izvoznik (sa maksimalnom proizvodnjom od dva miliona tona čelika), a ni to što je RTB Bor stabilizovao poslovanje i što će nakon novih investicija od preko 700 miliona evra u proizvodnju i zaštitne filtere ostvariti još bolje poslovne rezultate uz očuvanje životne sredine, što će Shadong Linglong, proizvođač svake treće gume ugrađene u svim svetskim automobilskim kućama, proizvoditi gume u Zrenjaninu...

Srbija je geopolitički južna kapija Evrope, na raskrsnici infrastrukturnih i trgovinskih puteva, sa prijateljski raspoloženim stanovništvom i veoma je pogodna za kineske investicije. To potvrđuju dobri rezultati u novom zapošljavanju kod kineskih firmi u Srbiji (bez otpuštanja), rast prihoda, proizvodnje i izvoza kineskih firmi iz Srbije, što značajno doprinosi rastu domaćeg BDP-a. Postigli smo win-win situaciju, saradnja u kojoj dobijaju svi ekonomski akteri.

- Uz izvanredne političke odnose, koje ilustruje i pravovremena pomoć Kine srpskom zdravstvu tokom pandemije, možemo konstatovati da su mogućnosti za nove kineske investicije u Srbiji praktično neograničene, zaključio je prof. dr Aćimović.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane