Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stari zanati i savremeni dizajn

Glumica i dizajner nakita Katarina Stojanović
Piše: Jelena Jovanović

Izrada nakita za jedne je hobi, za druge izvor prihoda. Za glumicu Katarinu Stojanović i jedno i drugo. Glumom se bavi 15 godina, a od diplomiranja posvetila se čarobnom svetu pozorišta za decu. Jedan je od osnivača dečje scene Centra za kulturu Rakovica – skoro petnaest godina nosila je repertoar te scene i igrala u brojnim, različitim dečjim predstavama. Od prošlog leta stalno je angažovana u trupi „Zozo”, koja takođe na repertoaru ima atraktivne predstave za najmlađe. Naša sagovornica igrala je i u zapaženim predstavama na velikoj sceni, glumila je u TV serijama i u filmu „Razbojnici Banata”, čija se premijera tek očekuje.

Pre izvesnog vremena igrom slučaja otkrila je i dizajnerski talenat. Spojila je stari zanat i savremeni dizajn i danas izrađuje nakit za posebne prilike.

Početak

Glamuroznu i ženstvenu notu svom izgledu Katarina u posebnim prilikama dodaje nakitom koji sama izrađuje. Reč je o minđušama, krupnim, kristalnim, raznobojnim. Nakon pozitivnih reakcija okoline oformila je brend i sada nakit radi i po porudžbini.

Novi dar Katarina je otkrila potpuno slučajno. Nikad nije planirala da se time bavi, niti je znala kako se izrađuju atraktivni komadi nakita.

– Često sam vodila razne manifestacije. Uz garderobu u tim prilikama bio mi je potreban i odgovarajući nakit, tako da sam se snalazila za kristalne velike minđuše u raznim bojama. Jednom prilikom zamislila sam da imam zelene minđuše koje bih uskladila s garderobom. Nisam uspela da nađem takve i onda mi je palo na pamet da bih mogla sama da ih napravim – priča naša sagovornica.

Setila se da je prolazila pored neke radnje koja prodaje repromaterijal za nakit i otišla tamo da vidi šta nude. Prodavačica joj je rekla da ne može baš da joj pomogne jer ne zna mnogo o izradi nakita.

– Odabrala sam nešto što mi se dopalo i za šta sam mislila da može od toga da ispadne neki proizvod. Vratila sam se kući i bila iznenađena time što sam isprve uspela da napravim minđuše kakve sam želela. Kada su ih neke moje prijateljice i poznanice videle, veoma su im se dopale i počele su da ih naručuju – nastavlja Katarina.

Tako je počela da izrađuje minđuše po porudžbini i otvorila stranicu na Instagramu. Pojavilo se interesovanje i počela je prodaja preko te stranice, kao i putem preporuke.

– Počela sam da se posvećujem tome. Nisam imala pojma da ću se time baviti, ali očigledno je da sam otkrila svoj drugi talenat – kaže Katarina.

Velike, upadljive i efektne minđuše s mnogo detalja Katarina izrađuje od raznih kristala u boji. Kaže da je odabrala taj komad nakita jer je on najtraženiji. Prilikom izrade minđuša važno je da postoji odgovarajuća podloga, u zavisnosti od oblika. Dodaju se i cirkoni, perle, razni sitni ukrasi. Sve se radi ručno i zahteva dosta vremena, strpljenja, preciznosti.

– Zanimljivo je što nikad ne napravim ono što sam zamislila. Na kraju uvek ispadne nešto drukčije. To je vrlo kreativan posao – kaže Katarina i dodaje da se dizajnerskom radu posvećuje onoliko koliko joj vreme dozvoljava.

A kako se danas, u brzom vremenu u kom živimo, usklađuju profesionalan i privatan život? Na to pitanje naša sagovornica odgovara da joj je s godinama – sve teže.

– Dok mi je ćerka bila mala, morala sam da je vodim sa sobom na probe i na predstave, i mislila sam da će mi biti lakše kada poraste. Ali verovatno sam sada sebi nametnula mnogo više obaveza nego što bi trebalo. Uz taj nakit, uz dečje pozorište i uz predstave koje pripremam i igram na večernjoj sceni, sve više obaveza mi se gomila. Nemam mnogo vremena za privatni život. Za to je malo kriv i ovaj divan, ali zahtevan grad u kom živimo, jer jurite s jednog kraja na drugi i nemate baš mnogo vremena za sebe i svoje prijatelje – zaključuje Katarina.

O statusu i poslu

Izrada nakita zahteva mnogo vremena. Baš kao i gluma, naročito ako glumac ima status slobodnog umetnika.

– Kada ste u statusu samostalnog umetnika, kada dobijete zapravo to rešenje, vi ste zvanično zaposlena osoba – teče vam radni staž, doprinose vam plaća država, odnosno Sekretarijat za kulturu. S te strane postoji neka prednost i neka vrsta sigurnosti jer jedna kulturna institucija stoji iza vas. Ali to ni približno nije status koji bi glumci poželeli. Najbolji mogući status u današnje vreme za glumca je stalno zaposlenje. Dakle, sigurna plata i nešto što obezbeđuje egzistencijalnu sigurnost – kaže Katarina.

Ranije, u vreme kada je ona bila dete, glumci su se radije opredeljivali za status slobodnog umetnika. Tada, osamdesetih godina prošlog veka, drukčije se radilo, drukčije je bilo stanje u državi, a i finansijska situacija. Glumci su u to vreme, s tim statusom, mnogo više i radili i zarađivali. Status slobodnog umetnika danas je nužno zlo.

– Danas, pored toliko umetničkih akademija, i toliko glumaca, i tako malog tržišta i stanja u državi, mislim da je taj status luksuz, iako glumac na taj način može da bira posao. A ja opet kažem, da se ne lažemo, mi glumci nismo baš u situaciji da biramo – navodi Katarina.

Naša sagovornica dodaje da je za glumca najgore kada ne radi. Onda je duhovno prazan, prazan kao biće, finansijski ugrožen. Glumac se najbolje oseća kada ima posla i kada je na sceni. On mora stalno da bude u treningu. Mora da radi, da čita, da radi na sebi, pre svega kroz svoje uloge. Najgora kazna za glumca je kada nema posla i tada se nijedan ne oseća prijatno.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta