Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rizicima se može upravljati

Elementarne nepogode 
Piše: Vesna Zdravković

Zemljotresi se ne mogu predvideti, niti sprečiti. Isto je i s drugim elementarnim nepogodama. Poplave i klizišta 2014. Slike Obrenovca, Valjeva, Lučana, Krupnja, Šapca… ne mogu se zaboraviti. Tada je osnovana Kancelarija za pomoć i obnovu poplavljenih područja koju će 2015. naslediti Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima. O značaju i rezultatima u proteklih pet godina razgovarali smo sa v. d. zamenikom direktora Kancelarije Sandrom Nedeljković, koja je prvenstveno zadužena za sprovođenje Nacionalnog programa upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda i Akcionog plana.

– Već na početku obnove posle 2014. godine bilo je jasno koliko se malo – ili čak nimalo – u prethodne tri decenije ulagalo u prevenciju rizika od elementarnih nepogoda – počinje svoju priču naša sagovornica, koja je u Kancelariji od samog početka.

– Nacionalni program je i donet da bi se na sistematizovan način pristupilo mehanizmu upravljanja rizikom od elementarnih nepogoda. Mehanizam podrazumeva niz mera i aktivnosti u mirno vreme, pre nego što se elementarna nepogoda desi. Usled klimatskih promena više nije pitanje da li će se elementarna nepogoda desiti nego kada. Naš napor treba da bude usmeren na maksimalnu prevenciju, spremnost na neželjeni događaj, pa potom na reagovanje i, na kraju, na to da obnovu sprovedemo tako da ubuduće budemo otporniji na naredne nepogode – kaže Nedeljkovićeva.

Sveobuhvatna rekonstrukcija

Posle završetka obnove Kancelarija je proširila svoju delatnost na rekonstrukciju objekata javne namene (škole, bolnice, domovi zdravlja, centri za socijalnu zaštitu) koji su bili u veoma lošem stanju zbog neredovnog ulaganja u tekuće održavanje. Reč je, kako ističe naša sagovornica, o sveobuhvatnim rekonstrukcijama pri kojima se vodilo računa o otpornosti na nepogode, energetskoj efikasnosti, protivpožarnoj zaštiti, pristupačnosti objekta.

Sandra Nedeljković kaže da je sistem rada koji je uspostavljen na početku zadržan do danas, uz stalno unapređenje. To se, pre svega, odnosi na koordinaciju poslova s resornim ministarstvima, autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.

– Najizazovniji je rad s lokalnim samoupravama, s obzirom na njihovu brojnost. Svi projekti koji se sprovode u Kancelariji rade se u pratnerstvu s korisnikom. U skladu s uredbama o sprovođenju državnih programa u nadležnosti Kancelarije, investitorska prava poverena su lokalnim vlastima, koje su zadužene i za sprovođenje projektne dokumentacije i javnu nabavku. Kancelarija daje stalnu tehničku i pravnu podršku i vrši plaćanja, nakon provere svake situacije i stanja na terenu, što znači da obavljamo superviziju svakog segmenta u projektnom ciklusu – ističe Nedeljkovićeva.

Naša sagovornica smatra da se takvim načinom sprovođenja projekta jača saradnja nacionalnog i lokalnog nivoa vlasti, ali i pojačava kapacitet jedinica lokalne samouprave kako bi ubuduće samostalno sprovodile projekte. To će biti neophodno kada pristupimo EU i započnemo realizaciju strukturnih fondova.

Sagovornica Srpske ekonomije naglašava da su veoma zadovoljni svim što su postigli od 2014. do danas.

– Za nas ne postoji mali ili veliki posao, svakom poslu pristupamo na isti način, bilo da je reč o pešačkom mostu u jednom selu, seoskoj školi, ambulanti bilo o velikim objektima poput kliničkih centara, bolnica, vodoprivredne preventivne infrastrukture, sanacije klizišta. Svaki posao za nas je posebno važan, jer i taj mali pešački most za meštane jednog sela znači ceo život pošto drugu komunikaciju sa ostatkom sveta nemaju. Isto se odnosi i na sve druge pomenute objekte u kojima se pružaju osnovne usluge građanima – dodaje Nedeljkovićeva.

U 2018. i 2019. godini Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima potrošila je za realizaciju projekata više od 15 milijardi dinara. Za isti period iz budžeta Vlade Srbije za tu instituciju izdvojeno je osam milijardi dinara. Zbog dobre realizacije projekata i potrebe za investicijama, za 2020. budžetom je planirano skoro 12 milijardi dinara. Na sprovođenju projektnog ciklusa svi radimo kao tim, što nije lako, ali je moguće – naglašava naša sagovornica.

U fokusu Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima i dalje je prevencija. Sa Sektorom za vanredne situacije MUP-a Srbije intenzivno se radi na smanjenju rizika od katastrofa. Naša sagovornica objašnjava da ljudi iz tog sektora znaju koliko je teško reagovati usred katastrofe, a u Kancelariji znaju koliko košta obnova, tako da je i jednima i drugima stalo da pomognu da se prevencija sprovodi planski. Ona dodaje da je Kancelarija učestvovala u pisanju Zakona o smanjenju rizika i upravljanju vanrednim situacijama, koji je usvojen pre godinu dana. Kancelarija je uključena u izradu podzakonskih akata, a kao najizazovniji posao Sandra Nedeljković vidi uspostavljanje Registra rizika od katastrofa koji će biti sastavni deo portala GeoSrbija. Na portalu bi trebalo da se nađu svi rizici od takvih opasnosti koji su zastupljeni u našoj zemlji.

Novine u međuopštinskoj saradnji

Sagovornicu smo pitali i za međunarodnu saradnju. Rekla nam je da su aktivnosti sa stranim partnerima usmerene na podršku primeni Nacionalnog programa i zakona. EU, UNDP, Švajcarska i Svetska banka sarađuju s Kancelarijom za upravljanje javnim ulaganjima od početka. Ponosna je i na unapređenje sistema upravljanja rizikom od nepogoda na lokalnom nivou. Posebno izdvaja novine u oblasti međuopštinske saradnje.

– Zajedno s Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave, MUP-om – Sektorom za vanredne situacije, Stalnom konferencijom gradova i opština, uspostavili smo međuopštinsku saradnju u slivovima reka radi preduzimanja zajedničkih mera za smanjenje rizika od katastrofa i razvoja sistema civilne zaštite. Ideja koja je počela da se „kuva” još 2014. rezultirala je Protokolima o saradnji u pet slivova reka – Zapadna i Velika Morava, Kolubara, Drina i banatski deo Dunava – saznajemo od naše sagovornice.

Potpisivanjem Sporazuma u slivu Zapadne Morave planira se osnivanje zajedničke službe koja će obavljati poslove u oblasti sprovođenja mera za smanjenje rizika od katastrofa i razvoj sistema civilne zaštite za 18 opština i gradova potpisnika. To znači, objašnjava v. d. zamenika direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, da će združene mere i aktivnosti biti sinhronizovane na teritoriji celog sliva reke, a samim tim i efektivnije i efikasnije. Upravo je završen jedan projekat koji je finasirala Švajcarska. Njegov rezultat je, između ostalog, i razvoj Informacionog sistema za rizike od katastrofa (Disaster Risk Information System – DRIS), platforme na kojoj se nalaze sve procene rizika od katastrofa i planovi zaštite i spasavanja jedinica.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća