Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Avenija otvorila vrata u svet

Ekonomsko osamostaljivanje žena s Kosova i Metohije
Piše: Ivana Raković

Priča o Udruženju poslovnih žena Avenija iz Lapljeg Sela zapravo je priča o marljivosti, hrabrosti, istrajnosti Kosovki koje su i posle rata 1999. godine, ostavši bez igde ičega, krenule od nule i osvojile svet.

Kada su se pre dvadeset godina, po završetku rata, našli na vetrometini, bez domova i posla, svi uglavnom bez ikakvih sredstava za život, kosmetski Srbi krenuli su na put pun neizvesnosti. Neki su otišli u sela centralnog Kosova i Metohije, drugi se zadržali u severnom delu Kosovske Mitrovice, treći su ostali tamo gde ih je put naneo… Najteže je bilo, a i danas je, onima koji su se zadržali u enklavama i u okruženju koje nije omogućavalo ni slobodu kretanja.

Život u enklavama opasanim bodljikavom žicom, u neprijateljskom okruženju, nije obećavao ništa dobro. Ali i u takvim uslovima morao je da se nastavi. A ženama iz ovih krajeva, koje su vekovima živele u strahu od sutra, između vidanja rana ratnicima i odgajanja dece, često bez muške pomoći, nije bilo teško da sudbinu uzmu u svoje ruke. Gordana Đorić jedna je od njih. I žene koje je okupila u Udruženju „Avenija”, što im je otvorilo vrata enklava i odvelo ih u svet.

Sve iznova

Do rata 1999. Gordana Đorić bila je uspešna poslovna žena u Prištini. Imala je privatnu firmu sa 75 zaposlenih. Posle rata, firma, stan, sve što je sticala godinama, ostalo je u tom gradu. Ali život ide dalje i vremena za gubljenje nije bilo. Trebalo je početi od nule. I počela je. Nedaleko od Prištine, u Lapljem Selu, gde je nastavila život, ubrzo je pokrenula sopstvenu firmu u kojoj je zaposlila nekoliko radnika, a onda je došla na ideju da osnuje Udruženje poslovnih žena.

– Bilo je to vreme kada smo se bukvalno borile za opstanak, a da bismo opstale, potreban je ekonomski razvoj. Tada su skoro svi bili bez posla i prihoda i nekako je bilo najlogičnije da se uposle žene, vredne domaćice. Udružene u „Aveniju”, videle smo svoju perspektivu. Želja mi je bila, i u tome sam uspela, da na taj način podstaknem sunarodnice da pokretanjem sopstvenih projekata poboljšaju život sebi i svojim porodicama. Žene su uvek bile na neki način jače od muškaraca, pa su i ovaj put, u situaciji koja je izgledala bezizlazno, uspele da se ekonomski osamostale. I ponovo se pokazalo da su žene odgovornije, pa i u najtežim situacijama, kakva je bila posleratna, spremne da učine sve da bi deci i porodici obezbedile pre svega hranu – priča za Srpsku ekonomiju Gordana Đorić, koja je, između ostalog, dobitnik i priznanja Privredne komore Srbije za najuspešnijeg menadžera.

Uz podršku Privredne komore Srbije i Agencije za regionalni razvoj Srbije, kao i uz pomoć Milene Vasić, Gordana je okupila žene iz centralnog Kosova, koje su i ovaj put pokazale da mogu da izdržavaju porodicu. Okupljene oko „Avenije”, brzo su naučile kako da planiraju svoj rad, da naprave biznis plan… „Avenija” im je omogućila da dobiju donacije. Gordana Đorić iskoristila je svoje nekadašnje kontakte, obnovila poslovne veze i pronašla banke i agencije koje su bile spremne da finansiraju te projekte.

Za biznis nema granica

ideje su, kako kaže, sustizale jedna drugu. Pokazalo se da prihode mogu da donesu kako zanatske usluge i prodaja mleka i mlečnih proizvoda tako i proizvodnja kolača, izrada rukotvorina, lekovito bilje… Organizovale su prve prodajne izložbe i roba je brzo našla kupce. Pripadnicima međunarodnih snaga dopali su se i ručni radovi, i slatko, pekmezi, sokovi… Proizvodi tih žena prešli su granice.

– Problem je, bar nam se tako činilo, nastao kada smo odlučile da proširimo delatnost i izađemo na tržište izvan enklava. Ali uspele smo i u tome – ističe Gordana.

Sledeći korak bio je uspostavljanje kolektivnog rada. Sve to iziskuje sredstva, ali ove vredne žene se snalaze i rade na novim projektima.

Danas „Avenija” okuplja više od 350 žena s čitavog Kosova i Metohije, koje su organizovane u 32 udruženja. I svakim danom sve ih je više. Uvidele su da postoji način da se ekonomski osamostale ili da donose dodatne prihode domaćinstvima. Kada se kaže „Avenija”, mnoge to asocira na borbu Srba za opstanak na Kosovu i Metohiji – radom. Naša sagovornica ističe da su upravo rad i angažovanje osnov svega.

– Uvek sam bila protiv toga da se primaju nezarađene plate. Ako želimo da obezbedimo egzistenciju, moramo da radimo i sami stvaramo što bolje uslove za privređivanje – ističe Đorićeva i dodaje da je zapošljavanje osnov opstanka Srba, naročito mladih, na Kosovu i Metohiji.

Mnoge članice „Avenije” danas poseduju mini-farme i proizvodnju u domaćoj radinosti. Najzastupljenija je proizvodnja mlečnih proizvoda, meda, kolača i torti, zimnice, trikotaže i poljoprivrednih proizvoda.

– U okviru Udruženja pokrenule smo dve radionice za tkanje i šivenje, u Lapljem Selu i Gračanici, gde izrađujemo odevne predmete, delove narodne nošnje, suvenire i ukrasne predmete za domaćinstvo. Ne posedujemo profesionalne mašine, već radimo na malim kućnim mašinama, tako da nam je proizvodnja ograničena – saznajemo od Đorićeve.

Proizvodnju ograničava i nedostatak finansija. Opština Gračanica pomaže onoliko koliko je u mogućnosti. Ali, kako kaže Đorićeva, mogućnosti su im, nažalost, vrlo male, tako da se same dovijaju kako znaju i umeju. U minulih dvadeset godina podnosile su mnoge projekte koji se tiču ekonomskog razvoja, pokretanja ženskog preduzetništva i otvaranja novih radnih mesta, ali nisu uvek nailazile na razumevanje.

Uprkos svemu, idu dalje. Kao i život, koji nije stao 1999.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća