Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Četvrta industrijska revolucija – izazovi budućnosti

Srpska ekonomija na Kopaonik biznis forumu
Piše: Ljiljana Staletović

Koliko smo spremni za promene koje industrija 4.0 donosi? Da li je naš obrazovni sistem sposoban da podrži industriju 4.0? Na koji se način definiše politika inkluzivnog rasta i kakva je veza sa strategijom pametne specijalizacije? Kakav je odnos industrije 4.0 i pojedinih industrijskih grana?

To su neka od pitanja na koja su dati odgovori na 27. Kopaonik biznis forumu (KBF), koji je od 1. do 4. marta održan u Kongresnom centru hotela „Grand” na Kopaoniku.

Srbija ima makroekonomsku stabilnost i postoji fiskalni prostor za održivi rast, jedan je od zaključaka Foruma čija je centralna tema bila „Četvrta industrijska revolucija – izazovi budućnosti”. Više vremena bilo je posvećeno temama zajedničkim za region, što je dalo poseban značaj ovogodišnjem skupu i najavilo njegovu regionalizaciju.

Tokom četiri dana dat je pregled stanja globalne ekonomije, ali i ekonomije Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ukazano je na dobre ekonomske rezultate koji su postignuti između dva foruma, ali je rečeno i da se moraju sprovesti reforme u svim oblastima društva.

Centralna tema podjednako je važna za sve zemlje u regionu, jer su, kako je rekao predsednik Saveza ekonomista Srbije i programskog odbora KBF Aleksandar Vlahović, u toku velike dramatične promene koje će izmeniti svet. Izmeniće se i način na koji će se proizvoditi, distribuirati i razmenjivati vrednost. To će, kako je primetio, promeniti odnose između pojedinaca, a onda i svih institucija i samog pojedinca.

Digitalizacija i druge teme

Iako je nekoliko učesnika otkazalo dolazak zbog koronavirusa, brojni privrednici, akademici, naučni radnici, predstavnici međunarodnih finansijskih organizacija i onih koje kreiraju ekonomsku politiku, u argumentovanoj raspravi ponudili su kvalitetno održiva rešenja za niz tema o kojima se razgovaralo na panelima i odgovorili na postavljena pitanja.

Između ostalog, razgovaralo se o obrazovanju koje, kako se čulo, mora da bude stub razvojne politike ne samo naše zemlje nego i čitavog regiona. Bilo je reči i o veštačkoj inteligenciji, digitalizaciji, pametnoj specijalizaciji, politici zapošljavanja, odlivu mozgova.

Iako je u poslednjih pet do sedam godina napredovala za oko 50 mesta i sa 135. popela se između 80. i 90. Srbija i dalje ozbiljno treba da se pozabavi pitanjem kako da zadrži talente u zemlji, zaključeno je na panelu „Politika zapošljavanja: kako zaustaviti trend odliva mozgova”.

Razgovaralo se i o klimatskim promenama, cirkularnoj ekonomiji, kreativnoj, konditorskoj i bankarskoj industriji 4.0…

Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji „Mastercard”, naglasila je da je preduslov otvorenog bankarstva u Srbiji usvajanje PSD 2 regulative EU. Prema njenim rečima, open banking je globalni trend čiji je cilj da poveća konkurenciju i da nas sve podstakne da budemo što inovativniji.

Ristićeva je učestvovala i na panel-diskusiji „Rodna ravnopravnost kao preduslov održivog razvoja na lokalnom nivou”, na kojoj je, između ostalog, rekla da se u kompaniji „Mastercard” rukovode sa dva imperativa poslovanja, a to su raznolikost i ravnopravnost – digitalna, rodna, verska.

Kompanija „Mastercard” ove godine učestvovala je na više panela, a izvršni potpredsednik poslovnog razvoja i inovacija za tržišta Evrope Milan Gauder održao je govor tokom svečanog otvaranja. Gauder je bio i moderator panela „Kako ćemo plaćati sutra”. Moderator panel-diskusije „Digitalna transformacija – perspektiva industrije 4.0” bio je Nikola Mehandžić, direktor poslovnog razvoja za tržišta Zapadnog Balkana.

Regionalni karakter

Nastojanja Saveza ekonomista Srbije, organizatora Foruma u partnerstvu s kompanijom „Mastercard”, koja je Srpskoj ekonomiji omogućila izveštavanje sa srpskog Davosa, da ovom događaju daju regionalni karakter nesumnjivo su uspela. To potvrđuje i činjenica da je više od trećine panela posvećeno regionu koji, kako je primetio generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadni Balkan Safet Grdžaliju, mnogo bolje izgleda iznutra nego spolja.

– Dobro je što je poslovna zajednica regiona pokazala da ne poznaje barijere i granice i da trgovina uvek pronalazi put – istakao je Grdžaliju.

Na panelu „Zapadni Balkan: regionalna ekonomska zona” naglašeno je da bi trgovina u regionu bila jednostavnija kada ne bi bilo granica i kada bi postojao slobodan protok kapitala. Učesnici su se složili da bi region trebalo da se promoviše kao celina kako bi privukao više stranih direktnih investicija. Rečeno je i da bi zemlje trebalo da rade na zajedničkoj strategiji za zaustavljanje migracija.

Na Forumu je, između ostalog, naglašeno da je razvoj infrastrukture u regionu – pretpostavka čvršćeg povezivanja, te da je ulaganje u puteve donelo dobre rezultate u prethodnoj godini, kao i da je Srbija uveliko ušla u petu brzinu kada je u pitanju ta oblast. Iznet je i podatak da je u poslednje dve godine Evropska investiciona banka izdvojila oko pola milijarde novih finansijskih sredstava za razvoj transportne regionalne infrastrukture koja bi trebalo da poveže zemlje regiona i Srbiju, kao i Srbiju sa zemljama regiona i EU.

„Zapadni Balkan – prognoza makroekonomskih kretanja” bio je naziv specijalnog panela na kome je, između ostalog, zaključeno da je EBRD krajem prošle godine prognozirao ekonomski rast Zapadnog Balkana za 2020. godinu između tri i četiri odsto. Izraženo je i strahovanje da će koronavirus usporiti rast svetske ekonomije, što će se odraziti i na Zapadni Balkan.

Pored predstavnika privrednih komora zemalja regiona, posebni gosti bili su i bivši predsednici država i vlada iz regiona: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Albanije i Srbije. Oni su razgovarali o viziji Zapadnog Balkana do 2030. godine, izvesnosti učlanjenja u EU, migrantskoj krizi, ali i negativnim demografskim tokovima, jer sa Zapadnog Balkana samo u zemlje Evropske unije svake godine ode 220.000 ljudi.

Bilo je reči i o proširenju EU. Na panelu na temu „Geopolitički reality check”, ambasadori EU, Italije, Austrije i Nemačke u Srbiji, Sem Fabrici, Karlo lo Kašo, Nikolas Luteroti i Tomas Šib, naglasili su da je nova metodologija o proširenju Evropske unije jasna, te da se sve i dalje zasniva za reformama i vladavini prava.

Bilo je još zanimljivih tema i diskusija, ali u najkraćem, i ovogodišnji srpski Davos bio je svojevrsni sajam ideja i interaktivna platforma za razmenu mišljenja, argumentovanu, konstruktivnu raspravu, uz sagledavanje ključnih reformskih izazova iz političkog, privrednog i ekonomskog ugla.

Upravo ono što su organizatori i postavili kao cilj.

 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća