Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uvesti podsticaje za legalizaciju i besplatan upis u katastar

Beograd
Srpska ekonomija

Uvođenje stimulacija za građane da legalizuju svoje objekte, kao i trogodišnjeg besplatnog upisa u katastar, digitalizacija rada sudova i implementacija sistema eProstor za elektonsku izradu prostornih i urbanističkih planova, ključne su mere da u Srbiji dođe do konačnog uređenja imovinsko-pravnih odnosa i to će biti prioriteti Saveza za imovinu i investicije u naredne dve godine, saopšteno je na svečanoj sednici ovog radnog tela NALED-a.

Visoke takse koje prate ozakonjenje i preopterećenost lokalnih samouprava predmetima, značajno su usporile ovaj proces te je potrebno produžiti rokove za legalizaciju i digitalizovati proceduru, a građane stimulisati kroz smanjenje troškova. Takođe, potrebno je omogućiti i besplatan upis objekata u naredne tri godine kako bi se postigao visoki nivo ažurnosti katastra.

- Prilike za investiranje u Srbiji postoje i uslovi za poslovanje su bolji, ali je potrebno rešiti imovinske odnose među kojima bih posebno izdvojio Zakon o zadrugama i sporove koji se i više od 20 godina vode oko zadružnog zemljišta. Za privredu je takođe od velikog značaja da se dalje unapređuje procedura upisa u katastar – izjavio je predsednik Saveza i direktor MK grupe Jovan Purar.

Državna sekretarka Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Damnjanović istakla je da ta institucija podržava predlog uvođenja besplatnog upisa u katastar i da će planirane izmene zakona omogućiti da se to ostvari.

“Srbija je u oblasti izgradnje napravila najveći pomak na Doing business listi i sa 186. mesta stigla među prvih 10 u svetu u izdavanju građevinskih dozvola, a 44. smo u ukupnom plasmanu. Plan koji smo usvojili predviđa da u naredne tri godine uđemo u top 10”, dodala je Damnjanović.

Članovi predsedništva istakli su da su unapređenje postupka konverzije i digitalizacija rada sudova oblasti koje bi mogle da donesu najveća poboljšanja. Ocenjeno je da Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, nije pomogao korisnicima, zbog čega danas postoji oko 5.000 hektara „zarobljenog“ zemljišta na kojem niko ne gradi. Iz ovog razloga se proces konverzije ne sme više odlagati, a iz NALED-ovog Saveza poručuju da su se stekli uslovi da se svojinski odnosi nad građevinskim zemljištem konačno urede na pravičan i ekonomski opravdan način.

Kada je reč o digitalizaciji rada sudova, Savez predlaže da se omogući elektronska komunikacija svih učesnika u postupcima (sudija, stranaka i dr.), praćenje predmeta i izrada odluka, kako bi se predupredilo da dođe do zastoja u radu sudova i nastupanja zastarelosti.

Kao jedan od ključnih rezultata Saveza istaknut je doprinos unapređenju postupka upisa u katastar uvođenjem jednošalterskog sistema eŠalter, putem kojeg je tokom dve godine podneto gotovo 690.000 zahteva. Savez je doprineo i uvođenju eAukcije, koja je od 1. septembra obavezan način prodaje imovine u izvršnom postupku. Putem portala do sad je sprovedeno 147 javnih nadmetanja.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza