Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tri četvrtine potrošača radije kupuju u lokalnoj zajednici nego prošle godine

Ljubav za lokalnu zajednicu
Srpska ekonomija

Tri četvrtine (74%) potrošača u Evropi danas radije kupuje u lokalnim zajednicama, što je porast u odnosu na isti period pre godinu dana, pokazalo je novo istraživanje koje je objavila kompanija Mastercard.

Uloga malih preduzeća u nacionalnoj ekonomiji ozbiljno je narušena svetskom zdravstvenom krizom ove godine, ali imajući u vidu da je kompanija Mastercard na svetskom nivou donirala 250 miliona dolara za pomoć lokalnim herojima u cilju oporavka njihovog biznisa, a poverenje u lokalne prodavnice je na istorijskom maksimumu, mali biznisi imaju mogućnost da ponovo napreduju, kako u svojim lokalnim zajednicama, tako i u okvirima globalne ekonomije. U Evropi je predstavljen niz usluga, uključujući Business Unusual platformu i Mastercard Trade Solution - a obe pružaju usluge izvan tradicionalnog bankarstva i pomažu malim preduzećima da uštede novac i vreme.

Istraživanje sugeriše da ljudi širom Evrope troše više novca u svojim lokalnim zajednicama kako bi im pomogli da se vrate na pređašnji nivo (49%), a novoizgrađeni odnosi sa lokalnim trgovcima i samostalnim prodavnicama (28%), kao i poverenje u preporuke ljudi iz zajednice (26%) takođe predstavljaju popularne razloge za povećanu odanost lokalnom tržištu.

Dve trećine (65%) Evropljana kaže da su iznova počeli da cene lokalnu zajednicu i lokalne prodavnice od kada je nastupila pandemija, a navode praktičnost (50%), izbegavanje redova u većim supermarketima (40%) i ograničenje putovanja (31%) kao tri glavna razloga zbog kojih ponovo otkrivaju radnje u komšiluku.

Nešto više od tri četvrtine ispitanika (77%) kaže da više voli da kupuje od nekoga koga poznaje, a 72% veruje preporukama lokalnih trgovaca.

Društvene vrednosti zajednice takođe su porasle od uvođenja ograničenja kretanja, pa je 58% ispitanika izjavilo da se radije javlja svojim komšijama u odnosu na period pre godinu dana. Svaki peti ispitanik (19%) ima rezervni ključ stana svog suseda, 44% preuzme dostavu za komšiju, a 18% je član WhatsApp grupe koju čini komšiluk.

Istraživanje je takođe otkrilo da su lokalni kafići, mesare, piljare, pekare i pabovi među glavnim stubovima moderne zajednice.

Top 10 stubova lokalne zajednice:

Škola

Kafić

Pekara

Pošta

Park

Piljara

Pab

Crkva

Biblioteka

Mesara

Mark Barnet, predsednik kompanije Mastercard za tržišta Evrope: „Mala preduzeća su okosnica ekonomije. Kako se ljudi ponovo povezuju sa svojim lokalnim zajednicama, oni iznova otkrivaju ogroman broj sjajnih, raznovrsnih i jedinstvenih malih preduzeća u svojim lokalnim zajednicama i četvrtima. Proširili smo i uveli niz usluga koje pomažu malim preduzećima da napreduju - kako na globalnom nivou, tako i širom Evrope i ohrabrujemo sve da nam se pridruže u davanju podrške ovim lokalnim herojima i lokalnoj kupovini uopšte. Oporavak ekonomije započinje na našem pragu, a lokalne prodavnice i zajednice igraju ogromnu ulogu u pomoći oporavku i povratku na put rasta i razvoja. “

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza