Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U saradnji s Kinom svi dobijaju

Srbija – prijateljsko tlo za uspešne kineske investicije
Piše: Vladimir Đurić

Srbija je geopolitički južna kapija Evrope, na raskrsnici infrastrukturnih i trgovinskih puteva i veoma pogodna za kineske investicije. To potvrđuju dobri rezultati u novom zapošljavanju kod kineskih firmi u Srbiji (bez otpuštanja), rast njihovog prihoda, proizvodnje i izvoza iz Srbije, što znatno doprinosi rastu domaćeg BDP-a. Postigli smo win-win situaciju, saradnja u kojoj dobijaju svi ekonomski akteri.

– Uz izvanredne političke odnose, koje ilustruje i pravovremena pomoć Kine srpskom zdravstvu tokom pandemije, možemo konstatovati da su mogućnosti za nove kineske investicije u Srbiji praktično neograničene – smatra prof. dr Slobodan Aćimović s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Pokretanjem inicijative Pojas i put 2013. godine (Inicijativa 17 + 1), Kina je postala jedan od najvažnijih aktera na polju međunarodnih ekonomskih odnosa i povećala je svoje prisustvo u različitim regionima sveta, uključujući i Evropu.

– Srbija je u protekloj deceniji iskoristila šansu da postane predvodnik saradnje Zapadnog Balkana s Kinom. Jačanjem i produbljivanjem međudržavne i političke saradnje, koja je u osnovi našeg iskrenog prijateljstva, intenzivno smo razvijali odnose s Kinom i u oblasti ekonomije, kulture i bezbednosti – kaže profesor.

Kada se pomene ekonomska saradnja s Kinom, pomisli se na izgradnju Pupinovog mosta između Zemuna i Borče, moderne auto-puteve (Koridor 11, Beograd – Zrenjanin – Novi Sad) i brzu prugu Beograd–Budimpešta, na kinesko preuzimanje i investicije u Železaru Smederevo (2016.), RTB Bor (2018.), kao i na niz grinfild investicija, poput novih fabrika u Zrenjaninu (jedna od najvećih fabrika automobilskih guma na svetu), Loznici, Nišu, najavljene industrijske parkove u Borči i Smederevu, ulaganja u unapređenje domaćeg IT sektora i izgradnju digitalne infrastrukture u različitim sektorima privrede i društva...

– Industrijski projekti mogu imati uticaj na životnu sredinu, ali to ostavlja prostora da kroz tehnološku saradnju s Kinom, najvećim inovatorom na tom polju, unapredimo zaštitu životne sredine ne samo njihovih nego i srpskih projekata – smatra prof. dr Aćimović.

Kina je dobro procenila, a Srbija pametno prihvatila „ruku” intenzivne ekonomske saradnje koja je bazirana na racionalnim ekonomskim investicionim odlukama kineske države, banaka i pojedinačnih preduzeća.

Ni po tom osnovu se, naglašava prof. dr Aćimović, srpska investiciona otvorenost prema kineskim ulaganjima uopšte ne razlikuje od sličnog stava evropske, posebno nemačke i niza regionalnih privreda. Luku Hamburg danas nazivaju kineskom lukom. Kineski privrednici sve više ulažu u najmodernija nemačka i francuska preduzeća (IT, robotika), grčke i italijanske luke, grade puteve, mostove, hidroelektrane i termoelektrane u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj.

– Ekonomsko povezivanje Zapada s tom zemljom decenijama je dominantno teklo kroz premeštanje proizvodnje zapadnih korporacija u Kinu. S vremenom, globalni lanci snabdevanja između Zapada i Istoka postali su neraskidivi, kineska privreda integrisana je u svetsku, a svojim energičnim i dugotrajnim rastom stasala je u dominantnu izvoznu globalnu privredu – kaže prof. Aćimović.

Prema njegovim rečima, to je podizalo tehnološka i menadžerska znanja i povezanost kineskih firmi sa svetskim tržištima, a tom procesu danas se ubrzano priključuje i Srbija.

Posmatrano na duži rok, od ukupne vrednosti kineskih investicija u Srbiji su značajnija njihova tehnološka rešenja, raspoloživost veza na svetskom nabavnom i prodajnom tržištu (što snižava troškove nabavke sirovina i podiže obim proizvodnje i prodaje), menadžerska rešenja (posebno kod velikih, nekadašnjih državnih srpskih kompanija), kao i kulturološka veza i razumevanje naših stručnih i vrednih radnika s prijateljima iz Kine.

Zato, ističe naš sagovornik, ne iznenađuju vrhunski rezultati HBIS grupe (Smederevo), koja je za samo dve-tri godine postala vodeći srpski izvoznik (s maksimalnom proizvodnjom od dva miliona tona čelika), a ni to što je RTB Bor stabilizovao poslovanje i što će posle novih investicija od preko 700 miliona evra u proizvodnju i zaštitne filtere ostvariti još bolje poslovne rezultate uz očuvanje životne sredine, što će Šadong Linglong, proizvođač svake treće gume ugrađene u automobile svih svetskih kuća, proizvoditi gume u Zrenjaninu...

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta