Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Do katastra digitalnom prečicom

e-Šalter
Foto: RGZ
Piše: Vesna Zdravković

Nekada je bilo da od pomisli na odlazak u katastar zaboli glava. Danas se posao brzo, lako, jednostavno završava elektronskim putem sajta Republičkog geodetskog zavoda. Posle državnih institucija, javnih beležnika, lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća, katastarska služba u digitalnoj formi dostupna je i licenciranim geodetskim organizacijama.

- Pravo je zadovoljstvo iz fotelje, sa par klikova podneti zahtev, a ne posao završavati peške - prvi su utisci Slađane Marković o radu e-Šaltera.

Marković je vlasnica jedne od prvih privatnih geodetskih organizacija u Beogradu. Sedam godina radila je u jednom institutu, a onda je 1991. godine krenula u privatan biznis. Tada je po raznim arhivama sama pretraživala, sakupljala, obrađivala podatke. Samo tako je posao mogao da se završi, a nije bilo ni brzo, ni lako. Sada je njoj i njenim kolegama na raspolaganju elektronska pisarnica i e-Šalter. Plaćanje je moguće uraditi elektronski, koristi se e-pečat, tako da nema više potrebe da se ide u službu za katastar.

U Srbiji sada ima 440 licenciranih geodetskih organizacija. Pre puštanja u rad novog e-servisa, RGZ je organizovao obuke za korišćenje e-Šaltera. Slađana Marković je bila na obuci. Ima samo reči pohvale za ljude koji su ih obučavali. Brzo je shvatila kako funkcioniše e-Šalter. Softver je jednostavno napravljen, nema tu nikakve filozofije, ističe naša sagovornica.

Ako se ipak pojavi neka nejasnoća geodetska organizacija dobija pomoć iz prve ruke. Milica Milenković je administrator digitalne pisarnice i e-Šaltera. Rekla nam je da kolege iz privatnih geodetskih organizacije postavljaju uglavnom tehnička pitanja. Saradnja je na obostrano zadovoljstvo veoma dobra.

Mapa licenciranih geodetskih organizacija

Milica je prvo radila u katastarskoj službi. Smatra da je važno da građani znaju da katastar nepokretnosti predstavlja javnu evidenciju o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, što znači da Republički geodetski zavod obavlja promenu na samoj nepokretnosti i upisanim nosiocima prava na tu nepokretnost.

- Tačnije, proverava se stanje koje je upisano, kao i pravni sled. Sve ide brzo ako su papiri čisti i nema prethodnih zahteva, objašnjava Milica.

Pored toga, dodaje ona, da bi se postupak skratio, novim zakonom je predviđeno da ukoliko nedostaje neki dokument, zahtev se odmah odbija, a u obrazloženju se navodi šta je sve još potrebno dostaviti katastru kako bi predmet bio rešen.

Naša sagovornica naglašava da posao koji trenutno radi u RGZ-u ne bi nikada menjala, posebno sada kada je Zavod postao dostupniji geodetskim organizacijama.

Građani putem licenciranih geodetskih organizacija mogu da podnesu zahtev za deobu ili spajanje parcele, obeležavanje granica parcela, velika prednost je to što će moći da podnesu zahtev za list nepokretnosti i kopiju plana. Na mapi koju je uradio RGZ nalaze se adresa, kontakt telefon i mejl geodetske organizacije. Stranka koju zastupa geodetska organizacija rešenje dobija na kućnu adresu. Ukoliko su u pitanju imovinskopravni poslovi prava adresa su javni beležnici. Upis nepokretnosti se isključivo obavlja na šalteru službe za katastar nepokretnosti. Pristup e-Šalteru biće u budućnosti omogućen advokatima i sudstvu – saznajemo od Milice.

Tačni, pouzdani, ažurni

Za razliku od Milice njen kolega Danilo Luković obavlja terenski rad.

- Radimo pretežno sa gps uređajima, nivelirima - uređajima kojima određujemo visinske razlike između tačaka, totalnim stanicama - digitalizovanim teodolitima s kojima preciznije određujemo položaje tačaka. Na terenu se kombinuju sve te stvari - priča nam Danilo.

Od geodeta se očekuje tačnost. To je, u stvari osnov posla, naglašava naš sagovornik i nastavlja da se podaci u digitalnom obliku prebacuju u računar, obrađuju se i zatim prosleđuju službama katastra nepokretnosti.

- Važno je i reći da geodete u RGZ-u održavaju aktivnu geodetsku referentnu osnovu Srbije i da su uspostavili osnov za sva geodetska merenja na terenu. Na pitanje u čemu je razlika između rada geodeta u RGZ-u i onih koji posao obavljaju u privatnim geodetskim organizacijama Luković odgovara da se geodete u Zavodu nalaze na izvoru informacija, kreiraju podatke i prave proizvod koji koriste private geodetske organizacije. Bez naših podataka privatne geodete ne bi mogle da rade, zaključuje Danilo Luković.

Bez podataka koje RGZ nudi privredi i ljudima koji se bave strateškim razvojem ne bi bilo ni odluka koje su visoke pouzdanosti potvrdio nam je i Darko Vučetić, načelnik Centra za upravljanje geoprostornim podacima. Kaže da RGZ nije samo katastar, već je delatnost koja proizvodi tačne, precizne i ažurne geoprostorne podatke koristeći najnovije tehnologije za njihovo prikupljanje i obradu, kao što su satelitski i avio snimci, terenski podaci, LIDAR i drugo.

- Republički geodetski zavod prati sve svetske trendove, koristi savremenu, inovativnu tehnologiju, imamo i kapacitete i ljude. Prikupljamo, proizvodimo i upravljamo sa velikim brojem različitih geoprostornih podataka što nas, sasvim sam siguran, čini jedinstvenom institucijom u regionu, ali i u Evropi – ističe Darko Vučetić.

Danas RGZ pruža korisnicima tačne i ažurne podatke na nov i efikasan način putem veb sevisa, obezbeđuje veliki broj različitih podataka i informacija što je doprinelo da privatni sektor i velike kompanije razvijaju svoje geoinformacione sisteme na osnovu kojih donose odluke i razvijaju posao, ali i zapošljavaju naše kolege. Do skoro niste mogli ni da zamislite da jedna lokalna samouprava razmišlja o prostornim podacima, sve je bilo analogno. Sada imate veliki broj projekata gde se baš lokalne uprave prijavljuju i unapređuju informacione sisteme kako bi bolje iskoristile svoje resurse.

Pitanje je i da li smo bolji, lošiji ili idemo u korak u digitalizaciji sa drugim zemljama.

Naši sagovornici kažu da uče jedni od drugih. Kao institucija RGZ je u nekim segmentima bolji nego druge institucije u Evropi. Mesečno imaju više od 140.000 korisnika na digitalnoj platformi GeoSrbija na kojoj se nalazi preko 250 setova podataka različitih institucija. To samo pokazuje da je Republičko geodetski zavod napravio nešto što je korisno svima i po tome se nalazi među liderima u Evropi. Želja je da digitalna platforma GeoSrbija bude centralna institucija za sve geoprostorne podatke, sveobuhvatan i svestrani portal koji se svakodnevno unapređuje i raste u skladu sa potrebama korisnika.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća