Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kovači i falsifikatori

Srednjovekovno srpsko novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

Rudnici i iskopani metal, kao i novac bili su vlasništvo vladara, dok je briga o kovanju bila preneta na zakupce kovnice. Dr Vesna Radić, muzejski savetnik kaže da je vladar birao čoveka koji bi u određenom periodu, pod određenim okolnostima koje su bile strogo kontrolisane kovao pare. Zakupac se obavezivao da će praviti novac pridržavajući se zahteva vladara. Tačno se znalo koja će se predstave naći na novcu, koji natpisi, koja će biti težina i sastav odnosno kvalitet srebra.

Dva i po veka istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva beleže i oznake na novcu. To su bila najčešće slova, ali i zvezdice, krstići, čak i mali portreti. Reč je o siglama koje su mogle da se nalaze na obe strane kovanice. Sagovornica ističe da je u numizmatičkoj nauci još uvek ostalo ne protumačeno do kraja ko je te simbole stavljao. Znake su dovodili u vezu sa zakupcem kovnice koji je u stvari, na taj način davao neku vrstu svog pečata. Generalno, ti znaci su uvedeni u vreme vladavine kralja Milutina kada je, podseća dr Vesna Radić novčarstvo doživelo prvu veliku ekspanziju. Ona dodaje da najviše ima smisla tumačenje prema kojem se pojava simbola povezuje sa kontrolom kovanja, jer su se ti znaci koristili za obeležavanje određene serije.

Uvek je novac u celoj Evropi, pa i kod nas mogao da se falsifikuje. Tu postoje dva momenta. Prvi je donošenje Dušanovog zakonika. Car Dušan je zbog ogromne monetarne ekspanzije i velikog bogatstva koje je kovanje novca donosilo vladaru propisao stroge kazne. Za to vreme bile su najstrožije kazne u Evropi. Zbog pojave falsifikata spaljivala su se sela, a falsifikatori su bili osuđvani na smrt. Drugi momenat je iz vremena despota Stefana Lazarevića. S tim što su kazne za krivotvorenje novca bile blaže. Na primer, odsecanje prsta, a uvedena je i novčana globa.

Ovo je samo mali deo istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva koji je sa Srpskom ekonomijom podelilia dr Vesna Radić iz Narodnog muzeja u Beogradu. Taj biser naše baštine, to nacionalno blago još uvek nije do kraja otkriveno.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća