Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

IT industrija beleži godišnji rast od 25 odsto

Kako će kriza uticati na IT sektor?
GIZ

IT sektor u Srbiji nastavio je sa trendom dugogodišnjeg rasta i povećanja obima posla za međunarodno tržite, naročito izvoza IT usluga, istaknuto je na vebinaru na kome je predstavljeno ovogodišnje izdanje stručne publikacije Vojvođanskog IKT klastera o stanju IT industrije u Srbiji. Međutim, IT sektor je ostvario pomak i na domaćem tržištu, koje je posle više godina stagnacije imalo dvocifren rast, čime je i stopa ulaganja u IT po glavi stanovnika povećana na više od 80 evra.

„Iako je ovo još uvek daleko od EU proseka od 800 evra, zadržavanje ovakvog rasta do 2025. godine bi nas dovelo do minimalne vrednosti koja je potrebna za dalji rast – 150 evra po glavi stanovnika. Ovaj trend je i pokazatelj da na domaćem tržištu postoji potencijal za digitalnu transformaciju, koji je potrebno što bolje i što brže iskoristiti ciljanim merama državne uprave u skladu sa raspoloživim potencijalima domaćeg IT sektora“, izjavio je Milan Šolaja, direktor Vojvođanskog IKT klastera i jedan od autora studije.

Iako je IT sektor beležio kontinuirani rast sve do kraja prvog kvartala ove godine, kriza nastala usled epidemije virusa Covid 19, odraziće se i na IT industriju. Prema istraživanju Vojvođanskog IKT klastera na početku krize, dve trećine kompanija je dosad prijavilo pad tražnje, zaustavljanje zapošljavanja i procenjuje pad prihoda u kratkoročnom periodu.

„Aktuelna kriza je imala dramatične inicijalne efekte na poslovanje IT kompanija u Srbiji, što je posledica zavisnosti domaće IT industrije od stranog tržišta, posebno onog na Zapadu, i uticaja krize na tamošnje klijente. Iako je teško prognozirati dalji razvoj situacije, očigledno je da su najviše pogođena mikro i mala preduzeća koja nemaju velike finansijske rezerve za likvidnost ili čiji klijenti su bili u krizom pogođenim sektorima“, obrazložio je Milan Šolaja.

Peto izdanje ove Studije koja je uključila analizu domaćeg IT tržišta i trendova u ovom sektoru, realizovano je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, a pomoć su pružili i Privredna komora Srbije, Privredna komora Vojvodine, Novosadski sajam i kompanija DDOR Osiguranje.

Projekat „Razvoj privatnog sektora u nerazvijenim regionima Srbije“ (PSD) Nemačke razvojne saradnje koji u Srbiji implementira GIZ, podržava mikro, mala i srednja preduzeća na različitim poljima.

„Kao jedan od najperspektivnijih sektora današnjice, IT sektor pokazuje najveći potencijal za rast i razvoj ovih preduzeća, a posebno imajući u vidu da je veliko intersovanje srpskih kompanija za digitalnu transformaciju. Kako bismo pružili doprinos IT sektoru, trudimo se da prepoznamo bitne projekte poput ove studije, koje možemo da podržimo. Dobar pregled situacije u IT industriji je od velikog značaja za preduzetnike, investitore, kao i buduće preduzetnike i pokretače privatnog biznisa, kako bi saznali relevantne informacije koje će im koristiti u daljem radu“, istakao je Tomislav Knežević iz GIZ-a.

U pogledu distribucije kompanija i poslova, IT industrija je najrazvijenija u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Osim u ovim velikim gradovima, snažne IT zajednice postoje u Subotici, Zrenjaninu i drugim sredinama. „Novi Sad se ističe kao grad sa najviše IT stručnjaka po glavi stanovnika, ali i mesto iz kojeg dolazi njegovoj veličini nesrazmerno velik broj kompanija sa sopstvenim proizvodom i dosegom na globalno tržište. Zato ovaj grad ima odličnu šansu da se pozicionira kao regionalni IT centar“, dodao je Šolaja.

Trenutno je 8 od 10 vodećih softverskih kompanija u Srbiji u stranom vlasništvu. Tokom 2019. godine osnovano je 337 softverskih kompanija, što je više nego ikad ranije. Međutim, prema ovoj studiji, srpskim IT kompanijama trebalo je više od decenije u proseku da pređu put od startapa do velike kompanije.

„Na globalnoj tehnološkoj mapi Srbija je već duže vreme negde na sredini, ali u razmatranju pozicije naše zemlje potrebno je sagledati širu sliku u kojoj se 80% investicija u nove tehnologije nalazi u 20% zemalja, što znači da je jaz koji je stvoren globalnim informacionim kapitalizmom daleko od smanjivanja“, upozorio je Šolaja. Zbog toga su izazovi povećanja digitalnog jaza i dalje prisutni u malim zemljama poput Srbijе i vlade ovih zemalja moraju da postave temelje snažnijeg razvoja i da stvore priliku za smanjenje zaostajanja.

Studija je dostupna za preuzimanje sa sajta Vojvođanskog IKT Klastera.

Ostali naslovi

Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan