Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Biti babica je misija, a ne samo profesija

Zanimanje babica
Piše: Vesna Zdravković

Tokom epidemije COVID – 19 pune ruke posla imale su i babice. „Mudre žene“ u Francuskoj, u Japanu „Žene koje masiraju“, u srednjem veku „božje sestre“, u Engleskoj su njihov posao izjednačavali sa naukom i umetnošću. Kako je to biti osoba koja prva svakoj trudnici uliva veliko poverenje i daje snagu i podstrek i koja kad preseče pupčanu vrpcu prva prihvati novi život?

- Poziv babice je human, emotivno težak ali savršen, ima i lepih ali i stresnih trenutaka - kaže nam Nevenka Stojanović, predsednica Udruženja zdravstvenih radnika i saradnika „TIM KME“.

- Babica je ta koja prva prihvata to čedo i taj neki prvi udah beba napravi na njenim rukam .- ovako nam je kratko opisala svoj posao Gordana Borković, babica iz GAK Narodni front.

Marijana Bogavac je glavna sestra Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici.

- Smatram da radim najljepsi i najodgovorniji posao na svijetu. Ni jedan posao ne daje toliko radosti, sreće, ispunjenosti, toliko mogućnosti da pomognete ženi u trenucima kada daje život, a da bi to sve bilo moguće potrebno je mnogo znanja i truda – ističe Marijana.”

Način života

- Biti babica je misija, a ne samo profesija. To je način života. Priroda našeg rada je da donesemo radost novim porodicama - reči su Mariborčanke Irene Maguše.

Nevenku, Gordanu, Marijanu i Irenu upoznali smo na Trećem kongresu babica koji je održan u Beogradu. Na jednom mestu domaći, ali i strani predavači, izuzetni stručnjaci koji imaju isti cilj – promociju nataliteta, bezbedno materinstvo, očuvanje zdravlja žena, unapređenje znanja babica i pedijatrijskih sestara. I upravo na kongresu se rodila ideja da proverimo kako je to danas biti babica, da li je zanimanje deficitarno, koliko je posao težak, a koje su mu lepe strane.

Od Nevenke Stojanović dobijamo podatak da u Srbiji trenutno ima oko 3.000 babica, što je, smatra ona nedovoljno s obzirom na kapacitete porodilišta. Nedeljno se radi više od propisanih 40 sati, za višak sati se dobiju slobodni dani, koji ne mogu da se iskoriste, jer nema ko da radi. Babica sa srednjom stručnom spremom koja nema dežurstva mesečno prima oko 40.000 dinara. Za osam noćnih smena babica dobija oko 4.000 više.

Crna Gora takođe nema dovoljan broj babica, a prosečna plata pokriva potrošačku korpu koja iznosi oko 650 evra.

I u Sloveniji se već suočavaju sa nedostatkom babica, jer starije koleginice odlaze u penziju, a mlađe se pored porodilišta sve više se odlučuju da rade u ginekološkim ambulantama ili na nekom od odeljenja kao što su perinatologija ili neonatologija.

GAK Narodni front u Beogradu i dalje prednjači po broju rođenih beba. U 2018. bilo je 7.300 porođaja. Gordana Borković više od 20 godina radi kao babica. Takvu osobu kao što je ona može da poželi svaka žena. Rad u porodilištu vidi kao timski – ginekolog akušer i babica su jedno. Ipak babica obavlja najveći deo posla. Ona je ta koja dočeka trudnicu, pripremi je i smešta u porođajni boks. Porođaj može da traje od desetak minuta do 15 sati. Svima je, naravno lakše kada je vreme porođaja kraće. I to ne zavisi od godina, a najmlađa trudnica koju je Gordana porađala imala je svega 14 godina. Gordana je najsrećnija kada odnosi dete majci.

- Taj njihov prvi kontakt je nešto neverovatno. Beba se uz majku primiri i uživa na njenim grudima – kaže Gordana.

To su te divne stvari zbog kojih Gordana ne bi menjala svoj posao.

- Ukoliko neko voli život, čudesnost i magiju njegovog nastanka i dolaska na svijet, posjeduje empatiju i ima želju da nekom bezrezervno pomogne, da uči cijeli život, onda će mu ovaj poziv pružiti sve! Ja bih ponovo izabrala ovaj poziv, iako mislim da je on izabrao mene - rekla nam je Marija Bogavac koja je u tom poslu stekla “punoletstvo”.

Irena je posle 16 godina rada u porodilištu morala iz zdravstvenih razloga da pređe na drugo radno mesto. Sada je zaposlena u Dispečerskom centru Zdravstvene ustanove Maribor. Ipak naglašava da će uvek ostati babica, jer vreme koje je provela kao babica najlepše je vreme u njenoj karijeri. Ona objašnjava da se u zdravstvenom sistemu Slovenije traže kontinuirane babice što znači da one nadgledaju ženu tokom trudnoće, zatim porođaja i u postnatalnom periodu. U praksi je uključena u osnovnu zdravstvenu zaštitu, što pomaže da se poveća kvalitet nege babica. One su takođe važne u ranom reproduktivnom periodu, gde se njena uloga ogleda u zdravstvenoj edukaciji, promociji normalnog rada, pripremi za odgovorno roditeljstvo i menopauzu.

Očevi na porodjaju

Udruženje “TIM KME” postoji od 2013. Nevenka je predsednica već drugi mandat, a u prvi plan ističe svoju matičnu ustanovu KBC “Dr Dragiša Mišović”. Pored edukativnih radionica, seminara, stručnih skupova i saradnje sa kolegama iz regiona, ali i Evrope Udruženje je početkom ove godine pokrenulo i Školu roditeljsta u kojoj trudnice dobijaju sve najvažnije informacije. Časovima prisustvuju i tate za koje Nevenka kaže da aktivno učestvuju u diskusijama, radionicama, uče kako da kupaju i povijaju bebu.

Babicu iz porodilišta “Narodni front” pitali smo kakvi su očevi koji prisustvuju porođaju. Neke tate su zahtevnije od samih pacijentkinja i smetaju, ali većina očeva sarađuje i pruža neophodnu podršku suprugama. Najveće je zadovoljstvo kada sve prođe kako treba, i za majku i za bebu.

U Srbiji i Crnoj Gori porođaj u kući nije zakonom regulisan. U Sloveniji se skoro sve trudnice odlučuju da bebu rode u bolnici. Za one buduće mame koje odluče da se porode kod kuće Ministarstvo zdravlja je zajedno sa perinatalnim udruženjima i lekarima, pripremilo stručne preporuke o tome koja žena i pod kojim uslovima bi mogla da se porodi u domaćem okruženju i koje uslove bi trebalo zadovolji babica koja je uključena u takvo rođenje. Irena ističe da je reč o sigurnom rođenju kada je moguće u vrlo kratkom vremenu na odgovarajući način i profesionalno intervenisati.

Za Nevenku, Gordanu, Marijanu i Irenu zanimanje babica je jedno od najlepših na svetu, ali je to i veoma odgovoran posao koji ne može da obavlja svako. Koliko se poštuje i ceni taj poziv govori i podatak da je, na primer u Engleskoj još u drugoj polovini XIX veka osnovan Kraljevski koledž za babice. U Udruženju “TIM KME” saznajemo da u Srbiji ima interesovanja za babički smer, ali da nema dovoljno mesta za upis. Konkretno se misli na smer ginekološko-akušerska sestra koji postoji u Medicinskoj školi Beograd. Od pre nekoliko godina na Visokoj zdravstvenoj školi strukovnih studija u Beogradu uveden je smer strukovna medicinska sestra-babica. Nevenka Stojanović kaže da je veliki problem to što je dozvoljeno da smerovi zažive u školama, ali da nisu prepoznati u katalozima i sistematizacijama radnih mesta.

Želi svim babicama da imaju pune ruke beba. I u tom kao u svakom drugom zanimanju ne može sve da bude idealno. Važno je da volite svoj posao, da se u njemu usavršavate i dajete sve od sebe kao što to čine Nevenka, Gordana, Marijana i Irena.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća