Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stari zanati i savremeni dizajn

Glumica i dizajner nakita Katarina Stojanović
Piše: Jelena Jovanović

Izrada nakita za jedne je hobi, za druge izvor prihoda. Za glumicu Katarinu Stojanović i jedno i drugo. Glumom se bavi 15 godina, a od diplomiranja posvetila se čarobnom svetu pozorišta za decu. Jedan je od osnivača dečje scene Centra za kulturu Rakovica – skoro petnaest godina nosila je repertoar te scene i igrala u brojnim, različitim dečjim predstavama. Od prošlog leta stalno je angažovana u trupi „Zozo”, koja takođe na repertoaru ima atraktivne predstave za najmlađe. Naša sagovornica igrala je i u zapaženim predstavama na velikoj sceni, glumila je u TV serijama i u filmu „Razbojnici Banata”, čija se premijera tek očekuje.

Pre izvesnog vremena igrom slučaja otkrila je i dizajnerski talenat. Spojila je stari zanat i savremeni dizajn i danas izrađuje nakit za posebne prilike.

Početak

Glamuroznu i ženstvenu notu svom izgledu Katarina u posebnim prilikama dodaje nakitom koji sama izrađuje. Reč je o minđušama, krupnim, kristalnim, raznobojnim. Nakon pozitivnih reakcija okoline oformila je brend i sada nakit radi i po porudžbini.

Novi dar Katarina je otkrila potpuno slučajno. Nikad nije planirala da se time bavi, niti je znala kako se izrađuju atraktivni komadi nakita.

– Često sam vodila razne manifestacije. Uz garderobu u tim prilikama bio mi je potreban i odgovarajući nakit, tako da sam se snalazila za kristalne velike minđuše u raznim bojama. Jednom prilikom zamislila sam da imam zelene minđuše koje bih uskladila s garderobom. Nisam uspela da nađem takve i onda mi je palo na pamet da bih mogla sama da ih napravim – priča naša sagovornica.

Setila se da je prolazila pored neke radnje koja prodaje repromaterijal za nakit i otišla tamo da vidi šta nude. Prodavačica joj je rekla da ne može baš da joj pomogne jer ne zna mnogo o izradi nakita.

– Odabrala sam nešto što mi se dopalo i za šta sam mislila da može od toga da ispadne neki proizvod. Vratila sam se kući i bila iznenađena time što sam isprve uspela da napravim minđuše kakve sam želela. Kada su ih neke moje prijateljice i poznanice videle, veoma su im se dopale i počele su da ih naručuju – nastavlja Katarina.

Tako je počela da izrađuje minđuše po porudžbini i otvorila stranicu na Instagramu. Pojavilo se interesovanje i počela je prodaja preko te stranice, kao i putem preporuke.

– Počela sam da se posvećujem tome. Nisam imala pojma da ću se time baviti, ali očigledno je da sam otkrila svoj drugi talenat – kaže Katarina.

Velike, upadljive i efektne minđuše s mnogo detalja Katarina izrađuje od raznih kristala u boji. Kaže da je odabrala taj komad nakita jer je on najtraženiji. Prilikom izrade minđuša važno je da postoji odgovarajuća podloga, u zavisnosti od oblika. Dodaju se i cirkoni, perle, razni sitni ukrasi. Sve se radi ručno i zahteva dosta vremena, strpljenja, preciznosti.

– Zanimljivo je što nikad ne napravim ono što sam zamislila. Na kraju uvek ispadne nešto drukčije. To je vrlo kreativan posao – kaže Katarina i dodaje da se dizajnerskom radu posvećuje onoliko koliko joj vreme dozvoljava.

A kako se danas, u brzom vremenu u kom živimo, usklađuju profesionalan i privatan život? Na to pitanje naša sagovornica odgovara da joj je s godinama – sve teže.

– Dok mi je ćerka bila mala, morala sam da je vodim sa sobom na probe i na predstave, i mislila sam da će mi biti lakše kada poraste. Ali verovatno sam sada sebi nametnula mnogo više obaveza nego što bi trebalo. Uz taj nakit, uz dečje pozorište i uz predstave koje pripremam i igram na večernjoj sceni, sve više obaveza mi se gomila. Nemam mnogo vremena za privatni život. Za to je malo kriv i ovaj divan, ali zahtevan grad u kom živimo, jer jurite s jednog kraja na drugi i nemate baš mnogo vremena za sebe i svoje prijatelje – zaključuje Katarina.

O statusu i poslu

Izrada nakita zahteva mnogo vremena. Baš kao i gluma, naročito ako glumac ima status slobodnog umetnika.

– Kada ste u statusu samostalnog umetnika, kada dobijete zapravo to rešenje, vi ste zvanično zaposlena osoba – teče vam radni staž, doprinose vam plaća država, odnosno Sekretarijat za kulturu. S te strane postoji neka prednost i neka vrsta sigurnosti jer jedna kulturna institucija stoji iza vas. Ali to ni približno nije status koji bi glumci poželeli. Najbolji mogući status u današnje vreme za glumca je stalno zaposlenje. Dakle, sigurna plata i nešto što obezbeđuje egzistencijalnu sigurnost – kaže Katarina.

Ranije, u vreme kada je ona bila dete, glumci su se radije opredeljivali za status slobodnog umetnika. Tada, osamdesetih godina prošlog veka, drukčije se radilo, drukčije je bilo stanje u državi, a i finansijska situacija. Glumci su u to vreme, s tim statusom, mnogo više i radili i zarađivali. Status slobodnog umetnika danas je nužno zlo.

– Danas, pored toliko umetničkih akademija, i toliko glumaca, i tako malog tržišta i stanja u državi, mislim da je taj status luksuz, iako glumac na taj način može da bira posao. A ja opet kažem, da se ne lažemo, mi glumci nismo baš u situaciji da biramo – navodi Katarina.

Naša sagovornica dodaje da je za glumca najgore kada ne radi. Onda je duhovno prazan, prazan kao biće, finansijski ugrožen. Glumac se najbolje oseća kada ima posla i kada je na sceni. On mora stalno da bude u treningu. Mora da radi, da čita, da radi na sebi, pre svega kroz svoje uloge. Najgora kazna za glumca je kada nema posla i tada se nijedan ne oseća prijatno.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća