Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slikom predstavlja Srbiju

Slikar Siniša Labus
Fotografije: privatna arhiva
Piše: Ljiljana Staletović

Slab je onaj umetnik koji se bavi samo jednom temom, govorio je Leonardo da Vinči. Teme slikara Siniše Labusa su različite. Podjednako je uspešan u slikanju portreta, pejzaža, mrtve prirode, mitoloških kompozicija... U razgovoru za naš list otkriva da inspiraciju nalazi u ljudima, prirodi, predmetima, koji su i u fokusu njegovog rada. Kaže da u svojim delima prikazuje nacionalne vrednosti.

– Čak i kada slikam mrtvu prirodu, na slikama su predmeti koji se koriste u Srbiji. Ukratko, na mojim slikama je sve ono što ova zemlja može da iznedri – kaže Labus.

Rečeno – učinjeno

Crtanjem je počeo da se bavi kao dečak, posmatrajući majku, koja se amaterski bavila slikarstvom. Kada se našao na životnoj raskrsnici, odlučio je da upiše Ekonomski fakultet, a bavio se i džudoom. Slikarstvo je bilo u drugom planu. Poznanstvo s vajarem Vukom Bojovićem predstavljalo je prekretnicu u njegovom životu.

– „Mali, ostavi to, završi fakultet”, rekao mi je Vuk kada sam mu pokazao svoj rad. Otišao sam kući povređen i rekao sebi da ću slikati. Rečeno – učinjeno. Kupio sam knjige o slikarstvu, učio, putovao, obilazio muzeje i galerije, oduševljavao se delima starih majstora. Kada sam uradio svoju drugu sliku, otišao sam kod Vuka Bojovića. Odmah me je preporučio slikaru Draganu Maleševiću Tapiju, od koga sam naučio tehniku slikanja. Tapi mi je poklonio štafelaj koji i danas koristim – priča Labus.

Vuk Bojović je na njegov rad gledao u širem smislu, akademski. Bojović je kod Labusa ne samo probudio umetničku crtu već je u njemu razvio i ljubav prema književnosti, životinjama, otvorio mu nove dimenzije i horizonte… Dragan Malešević Tapi je na Labusov rad gledao kao na budući poziv nesuđenog ekonomiste. Labus je odlučio da napusti fakultet i posveti se slikarstvu. I, kako kaže, nije se pokajao.

– Prvu sliku „Tigrovi u vodi” naslikao sam po Tapijevoj strukturi. On ju je prodao po ceni koja je bila u visini dve mesečne stipendije koje sam dobijao kao džudista. Imao sam dva jaka čoveka iza sebe i počeo sam da se snalazim na likovnoj sceni – nastavlja Labus.

Dve decenije rada

tada je prošlo više od 20 godina. Uradio je na stotine slika. Izlagao je u Beogradu, Novom Sadu, na Zlatiboru, u Oslu, Geteborgu, Čikagu, Njujorku… Njegove slike nalaze se od Kalifornije do Uzbekistana, izložene su u Istorijskom muzeju u Beogradu, u brojnim galerijama… Među tim slikama posebno se ističu portreti i pejzaži.

– Portreti su najzahtevniji za rad. Uradio sam ih četrdeset, među kojima su portreti sve četvorice srpskih vojvoda, heroine Milunke Savić, naučnika Nikole Tesle, Milutina Milankovića… Najponosniji sam na portret patrijarha Pavla, koji je obišao svet. Danas se jedan nalazi u Patrijaršijskom muzeju u Beogradu, a drugi u Muzeju Ruske pravoslavne crkve u Moskvi – ističe Labus.

Slike koje radi brzo nalaze kupce. Putuje, slika, kopira stare majstore, a uzor su mu bili Rembrant, Karavađo, Ruben, Uroš Predić, Paja Jovanović. Od predstavnika baroka, visoke renesanse i realizma u ruskom slikarstvu 19. veka na koje se ugleda posebno izdvaja španskog slikara Dijega Velaskeza i ruskog Ilju Rjepina.

Godine 2002. od jednog našeg biznismena iz Londona stigla je ponuda da radi slike za tržište Kalifornije. To su bile tematske slike mrtve prirode sa starim vinima, od čije je prodaje kupio stan u Beogradu. Dosta je slikao i slika za domaće tržište.

Siniša Labus živi i stvara u Srbiji, a njegove slike lako prelaze granice. Posle 23 samostalne izložbe i nekoliko kolektivnih, od kojih se izdvajaju one u Vašingtonu, Njujorku i Čikagu, smatra da je uspeo u onome što je želeo.

– Uspeo sam u dve stvari. Prva je da svoje radove plasiram, a druga da lepu reč o našoj zemlji proširim po svetu – zaključuje Labus.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta