Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Naša deca hoće da vezu, ali im ne nudimo priliku

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Naša deca hoće da vezu, ali im to ne nudimo. Deca vole to rukama da rade i kao što hitro mrdaju palčevima po telefonima, tako isto veoma dobro vezu. Zato je potrebno omogućiti im makar fakultativno da uče tradicionalne veštine u školama. I ako ne dobijemo proizvođače makar ćemo dobiti poštovaoca tradicije. Pored edukacije za očuvanje starih zanata veoma je važno da kroz edukaciju dođemo i do kvalitetnih i dobro osmišljenih proizvoda, a nakon toga i da im obezbedimo plasman kroz otvaranje etno galerija u gradovima.

To je bila poruka Sofije Arsić, jedne od osnivača Etno mreže, na panelu „Nematerijalno nasleđe u službi lokalnog razvoja“ koji je održan u prostorijama NALED-a. Državna sekretarka i buduća ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić saglasila se s tom porukom i dodala da je potrebno da kroz obrazovanje u školama obezbedimo čuvare tradicija.

- Za starim rukotvorinama postoji potražnja među turistima, u dijaspori i diplomatiji i potrebno je da imamo sertifikovane proizvode, a potom možemo da govorimo o kanalima plasmana. Elektronska trgovina jeste dobar put jer će to do 2025. biti dominantan način prodaje i za naše preduzetnike je važno da se nađu na onlajn platformama zbog čega smo na našim konkursima bili usmereni na podršku razvoju znanja i veština u oblasti IT – rekla je Matić.

Na skupu je istaknuto da za podršku starim zanatima nova Vlada može da uradi veliki posao – Ministarstvo privrede da donese zakon o zanatstvu, Ministarstvo rada da podrži zanate kroz javne radove, a Ministarstvo spoljnih poslova da rukotvorine uključi u protokolarne poklone.

- Neophodno je doneti zakon koji će urediti oblast starih zanata posebno u oblasti podrške koju država mora da daje osobama koji se njima bave jer tu nije reč o industriji. Takođe, Zakon o kulturnom nasleđu može da se izmeni u delu koji bi propisao razvoj registra starih zanatlija. Tu očekujemo pomoć i saradnju i sa udruženjima kao što je Etno mreža – rekao je pomoćnik ministra za kulturu i informisanje Dejan Masliković.

Savetnica predsednice Vlade Srbije i predsednica Saveta za kreativne industrije Ana Ilić naglasila je da postoji puno potencijala da se povežu stari zanati i kreativne industrije pre svega kroz umrežavanje i komunikaciju, da se mapiraju ljudi koji proizvode rukotvorine, a koje mogu da koriste ljudi iz kreativnih industrija, kao inspiraciju, ali i za dalji plasman.

Okrugli sto je organizovan kao završni skup u okviru projekata Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija na temu digitalne pismenosti i onlajn poslovanja, kao i Ministarstva kulture i informisanja o nematerijalnom nasleđu, koje realizuje Etno mreža.
Sertifikati za uspešno završene obuke

Na skupu su dodeljeni sertifikati za uspešno završene obuke u oblasti onlajn poslovanja u okviru projekta Ministarstva trgovine. Priznanja su, kako je saopštio NALED, dobila udruženja i individualni proizvođači - „Etnodom Gorocvet“ Inđija, „Panonke“ Pančevo, Bela Palanka „Miris zavičaja“ Bela Palanka, „Kreativna vizija“ Loznica, „Pazarski bazar rukotvorina“ Novi Pazar, Udruženje „Stratimirov zapis“ Čačak, Marija Paunović Čontoš preduzetnička radnja „Razbojnik“, Katarina Mandić iz Pančeva, Udruženje invalida rada Šabac i Sofija Arsić za autorski atelje Arsić.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza