Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izdavanje lista nepokretnosti više nije problem

Republički geodetski zavod
Foto: RGZ
Piše: Vesna Zdravković

Izgled lista nepokretnosti biće jedinstven, što znači da će na kraju tog dokumenta koji izdaju notari da stoji da je pribavljen preko Pravno-informacionog sistema Ministarstva pravde. Overom lista nepokretnosti od strane notara on postaje digitalna kopija Republičkog geodetskog zavoda, rekao je gostujući na RTS-u direktor RGZ-a mr Borko Drašković.

Dogovor je postignut na sastanku u Vladi Srbije kojem su, osim predstavnika RGZ-a prisustvovali ispred premijerke Ane Brnabić predstavnici ministarstva građevinarstva, ministarstva pravde, Javno-beležničke komore Srbije i NALED-a kao konsultanti na izradi Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova.

Drašković je ocenio da je sastanak bio težak, da su problemi koji postoje između prava i zemljišne administracije složeni, ali da je najvažnije da je jedan zajednički problem rešen.

On je istakao da će se ostali set problema između notara i katastra rešavati posle 2025. godine kada budemo uveliko u digitalnoj eri i primeni blokčejn tehnologije. Dalje je rekao da ti nesporazumi predstavljaju svetski globalni problem za koji ne može da se prepiše recept iz bilo koje zemlje na svetu. U ovom trenutku nema formule za uspešno rešavanje zemljišne adminstracije u Srbiji, ali da Ujedinjene nacije i Svetska banka rade na definisanju okvira u kojem će se rešavati taj odnos.

Na pitanje o tačnom broju nerešenih predmeta,  direktor RGZ-a kaže da nekim interesnim grupama odgovara da ih ima milion, dok druge interesne grupe veruju da ih ima osamsto hiljada. U stvari, reč je o 549.000 nerešenih zahteva do kojih je RGZ došao uvođenjem nove metodologije koja znači da je samo arhiviran predmet rešen, dok su svi ostali aktivni predmeti.

Ako odbacite predmete koje smo već rešili, ali čekaju da prođe rok prava za žalbu, a takvih je 220.000 i 92.000 predmeta koji ne mogu da se rade zbog redosleda predaje zahteva, to znači da je trenutno 220.000 aktivnih. Ako kažemo da je RGZ 2019. uradio 722.000 upravnih predmeta onda ovaj podatak od 220.000 predmeta koji ćekaju da budu urađeni i nije tako alarmantan. To je recimo kapacit RGZa za tri meseca.

Sve informacije građani mogu da dobiju na sajtu RGZ-a, izjavio je Drašković , ali i poručio da se obavezno obrate i profesionalnim korisnicima. Tu je 1.400 registovanih advokata ili 550.000 licenciranih geodetskih organizacija. Svi oni mogu iz kancelarije, elektronskim putem i bez odlaska u RGZ da građanima obezbede odgovor na svako pitanje.

Drašković smatra da je potrebno da svaki izgrađeni objekat bude upisan i registrovan u RGZ-u, da je ozakonjen, priključen na infrastrukturu kako bi ga država prepoznala kao objekat na osnovu kojeg se plaća porez. To je jedino pošteno rešenje za sve građane Srbije.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije