Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izdvajanja za ekologiju podići za 500 miliona evra godišnje

Mikser festival - zeleni dogovor
Srpska ekonomija

Povećanje stope sakupljanja i reciklaže stakla, baterija i sijalica za 20% u narednih nekoliko godina, kao i razvoj modela cirkularne ekonomije koji bi omogućio otvaranje 30.000 novih radnih mesta, glavni su ciljevi zelenih projekata koje je NALED pokrenuo u cilju podrške zaštiti životne sredine, a koji su predstavljeni na Mikser Festivalu 2020.

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović kaže da su projektni ciljevi organizacije na liniji sa prioritetima navedenim i u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u procesu evropskih integracija za 2020. Izveštaj ukazuje na potrebu da se uspostavi stabilan izvor finansiranja za zaštitu životne sredine, povećanje stope odvajanja i reciklaže i bolje upravljanje otpadnim vodama.

-Trenutno se iz budžeta za životnu sredinu izdvaja 0,5% BDP-a. Da bismo ispunili prioritete Evropske Unije, preduslov je da se povećaju izdvajanja za više od 1% BDP-a odnosno za oko 500 miliona evra godišnje. Lokalne samouprave imaju u tome važnu ulogu, jer u proseku između 35-60% sredstava iz nacionalnog budžeta se prebacuje njima na upravljanje, pre svega za potrebe investiranja u komunalnu infrastrukturu. Kako bi ponudili rešenje za unapređenje sistema finansiranja, NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine trenutno sprovodi analizu o oporezivanju u ovoj oblasti. Ideja je da se princip zagađivač plaća dosledno primenjuje, kako bi se podstakla industrija da smanji zagađenje – rekla je Jovanović.

Koliko je važno ulagati u ovu oblast, najbolje ilustruju brojke. U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada od kojih se čak 10 miliona ni na koji način ne tretira i zagađuje životnu sredinu. Ukoliko bi se, pre svega otpad od hrane, ambalaže, elektronskog i električnog otpada, primenom modela cirkularne ekonomije ponovo upotrebljavao u proizvodnji, to bi moglo da otvori i do 30.000 novih radnih mesta. To su pokazale procene efekata uvođenja tog sistema, navedene u okviru projekta Nemačke razvojne saradnje “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)” koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Plan je i da se u narednih nekoliko godina poveća stopa reciklaže za 20% u okviru projekta „Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice u Republici Srbiji“. U Srbiji su se sakupljene količine ovakvog otpada kretale između 80 i 100 tona godišnje i zato je potrebno unaprediti zakonski okvir kako bi se regulisali njegovi tokovi.

Napredak je moguć i u delu prikupljanja i reciklaže staklene ambalaže, budući da svaki građanin na tržište godišnje plasira oko 51 kilogram ambalažnog otpada, a značajan procenat od toga je stakleni ambalažni otpad za koji ne postoje kapaciteti za potpunu preradu. Kako bi se uspostavio održivi sistem, kroz projekat se donira 300.000 evra za prvih 600 kontejnera u Nišu i Somboru, koji su deo neophodne infrastrukture za pravilno upravljanje staklenim ambalažnim otpadom. Donacija je deo regionalnog projekta „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“, koji sprovode NALED, Sekopak, Apatinska pivara i GIZ u okviru DeveloPPP programa, a u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije