Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uvesti podsticaje za legalizaciju i besplatan upis u katastar

Beograd
Srpska ekonomija

Uvođenje stimulacija za građane da legalizuju svoje objekte, kao i trogodišnjeg besplatnog upisa u katastar, digitalizacija rada sudova i implementacija sistema eProstor za elektonsku izradu prostornih i urbanističkih planova, ključne su mere da u Srbiji dođe do konačnog uređenja imovinsko-pravnih odnosa i to će biti prioriteti Saveza za imovinu i investicije u naredne dve godine, saopšteno je na svečanoj sednici ovog radnog tela NALED-a.

Visoke takse koje prate ozakonjenje i preopterećenost lokalnih samouprava predmetima, značajno su usporile ovaj proces te je potrebno produžiti rokove za legalizaciju i digitalizovati proceduru, a građane stimulisati kroz smanjenje troškova. Takođe, potrebno je omogućiti i besplatan upis objekata u naredne tri godine kako bi se postigao visoki nivo ažurnosti katastra.

- Prilike za investiranje u Srbiji postoje i uslovi za poslovanje su bolji, ali je potrebno rešiti imovinske odnose među kojima bih posebno izdvojio Zakon o zadrugama i sporove koji se i više od 20 godina vode oko zadružnog zemljišta. Za privredu je takođe od velikog značaja da se dalje unapređuje procedura upisa u katastar – izjavio je predsednik Saveza i direktor MK grupe Jovan Purar.

Državna sekretarka Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Damnjanović istakla je da ta institucija podržava predlog uvođenja besplatnog upisa u katastar i da će planirane izmene zakona omogućiti da se to ostvari.

“Srbija je u oblasti izgradnje napravila najveći pomak na Doing business listi i sa 186. mesta stigla među prvih 10 u svetu u izdavanju građevinskih dozvola, a 44. smo u ukupnom plasmanu. Plan koji smo usvojili predviđa da u naredne tri godine uđemo u top 10”, dodala je Damnjanović.

Članovi predsedništva istakli su da su unapređenje postupka konverzije i digitalizacija rada sudova oblasti koje bi mogle da donesu najveća poboljšanja. Ocenjeno je da Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, nije pomogao korisnicima, zbog čega danas postoji oko 5.000 hektara „zarobljenog“ zemljišta na kojem niko ne gradi. Iz ovog razloga se proces konverzije ne sme više odlagati, a iz NALED-ovog Saveza poručuju da su se stekli uslovi da se svojinski odnosi nad građevinskim zemljištem konačno urede na pravičan i ekonomski opravdan način.

Kada je reč o digitalizaciji rada sudova, Savez predlaže da se omogući elektronska komunikacija svih učesnika u postupcima (sudija, stranaka i dr.), praćenje predmeta i izrada odluka, kako bi se predupredilo da dođe do zastoja u radu sudova i nastupanja zastarelosti.

Kao jedan od ključnih rezultata Saveza istaknut je doprinos unapređenju postupka upisa u katastar uvođenjem jednošalterskog sistema eŠalter, putem kojeg je tokom dve godine podneto gotovo 690.000 zahteva. Savez je doprineo i uvođenju eAukcije, koja je od 1. septembra obavezan način prodaje imovine u izvršnom postupku. Putem portala do sad je sprovedeno 147 javnih nadmetanja.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije