Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tri četvrtine potrošača radije kupuju u lokalnoj zajednici nego prošle godine

Ljubav za lokalnu zajednicu
Srpska ekonomija

Tri četvrtine (74%) potrošača u Evropi danas radije kupuje u lokalnim zajednicama, što je porast u odnosu na isti period pre godinu dana, pokazalo je novo istraživanje koje je objavila kompanija Mastercard.

Uloga malih preduzeća u nacionalnoj ekonomiji ozbiljno je narušena svetskom zdravstvenom krizom ove godine, ali imajući u vidu da je kompanija Mastercard na svetskom nivou donirala 250 miliona dolara za pomoć lokalnim herojima u cilju oporavka njihovog biznisa, a poverenje u lokalne prodavnice je na istorijskom maksimumu, mali biznisi imaju mogućnost da ponovo napreduju, kako u svojim lokalnim zajednicama, tako i u okvirima globalne ekonomije. U Evropi je predstavljen niz usluga, uključujući Business Unusual platformu i Mastercard Trade Solution - a obe pružaju usluge izvan tradicionalnog bankarstva i pomažu malim preduzećima da uštede novac i vreme.

Istraživanje sugeriše da ljudi širom Evrope troše više novca u svojim lokalnim zajednicama kako bi im pomogli da se vrate na pređašnji nivo (49%), a novoizgrađeni odnosi sa lokalnim trgovcima i samostalnim prodavnicama (28%), kao i poverenje u preporuke ljudi iz zajednice (26%) takođe predstavljaju popularne razloge za povećanu odanost lokalnom tržištu.

Dve trećine (65%) Evropljana kaže da su iznova počeli da cene lokalnu zajednicu i lokalne prodavnice od kada je nastupila pandemija, a navode praktičnost (50%), izbegavanje redova u većim supermarketima (40%) i ograničenje putovanja (31%) kao tri glavna razloga zbog kojih ponovo otkrivaju radnje u komšiluku.

Nešto više od tri četvrtine ispitanika (77%) kaže da više voli da kupuje od nekoga koga poznaje, a 72% veruje preporukama lokalnih trgovaca.

Društvene vrednosti zajednice takođe su porasle od uvođenja ograničenja kretanja, pa je 58% ispitanika izjavilo da se radije javlja svojim komšijama u odnosu na period pre godinu dana. Svaki peti ispitanik (19%) ima rezervni ključ stana svog suseda, 44% preuzme dostavu za komšiju, a 18% je član WhatsApp grupe koju čini komšiluk.

Istraživanje je takođe otkrilo da su lokalni kafići, mesare, piljare, pekare i pabovi među glavnim stubovima moderne zajednice.

Top 10 stubova lokalne zajednice:

Škola

Kafić

Pekara

Pošta

Park

Piljara

Pab

Crkva

Biblioteka

Mesara

Mark Barnet, predsednik kompanije Mastercard za tržišta Evrope: „Mala preduzeća su okosnica ekonomije. Kako se ljudi ponovo povezuju sa svojim lokalnim zajednicama, oni iznova otkrivaju ogroman broj sjajnih, raznovrsnih i jedinstvenih malih preduzeća u svojim lokalnim zajednicama i četvrtima. Proširili smo i uveli niz usluga koje pomažu malim preduzećima da napreduju - kako na globalnom nivou, tako i širom Evrope i ohrabrujemo sve da nam se pridruže u davanju podrške ovim lokalnim herojima i lokalnoj kupovini uopšte. Oporavak ekonomije započinje na našem pragu, a lokalne prodavnice i zajednice igraju ogromnu ulogu u pomoći oporavku i povratku na put rasta i razvoja. “

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije