Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vaznesenje sa Srpskog Atosa

Manastir
Fotografije: Jelena Kužetić
Piše: Dragana Bokan

Vaznesenje se nalazi na planini Ovčaru, na mestu gde Zapadna Morava pravi najveću okuku. Gusta listopadna šuma krije taj manastir koji zbog svog položaja nije dostupan pogledima putnika koji prolaze Ovčarsko-kablarskom klisurom. Vaznesenje je u moderno doba bilo možda najzabačeniji manastir ne toliko zbog svog položaja koliko zbog lošeg puta...

Manastir Sveto Vaznesenje, čiji je inicijator iguman arhimandrit Timotej, privukla je veliku pažnju i zanimanje za tu pravoslavnu svetinju koju zovu i jednim od manastira sa Srpskog Atosa.

Obnova svetinje

Jelena Kužetić, autor monografije, na početku razgovora za Srpsku ekonomiju kaže da je njeno delo rezultat višegodišnjeg istraživanja jer podataka o tom prelepom manastiru nije bilo mnogo. Narodna biblioteka Srbije ustupila je brojne materijale.

Zbog nedostatka istorijskih izvora nije moguće tačno utvrditi ko je i kada podigao taj manastir. Prvi put u pisanim izvorima Vaznesenje se pominje u turskom popisu iz 1525. godine, gde je u ataru sela Međuvršje upisan pod imenom manastir Drobnjak. Manastir je najverovatnije stradao kao i većina drugih hramova u klisuri za vreme Velike seobe 1690. i sledećih 250 godina ležao u ruševinama… Prolazilo je vreme, a pred kraj Drugog svetskog rata, zalaganjem episkopa Nikolaja Velimirovića, počinje nova obimna obnova Vaznesenja.

Naša sagovornica ističe da je monografija objavljena u godini jubileja, u kojoj je obeleženo osam vekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, s blagoslovom episkopa žičkog i finansijskom podrškom grada Čačka.

– Velika mi je čast što sam dobila blagoslov i poverenje oca igumana Timoteja. Tokom rada na monografiji imala sam odrešene ruke. Bio je veliki izazov pronaći materijal, prikupiti tekst, fotografisati i onda sve likovno-grafički oblikovati. Značajno je to što je ta monografija prvo štampano izdanje od osnivanja manastira i u njoj su prikupljeni svi podaci o njemu – kaže Jelena Kužetić i dodaje da monografija ima 141 stranicu i više od 80 fotografija.

Sagovornica Srpske ekonomije objašnjava da je rad na monografiji počeo 2013. godine i da se do njenog objavljivanja manastir menjao i obnavljao. Zbog toga je i monografija više puta doživela redizajn.

U vreme kada je počelo skupljanje materijala za monografiju, Vaznesenje je postalo muški manastir i pokrenuti su novi građevinski radovi na crkvi, zvoniku i porti. Posebna zanimljivost jeste to što je crkva kao poseban dar od episkopa valjevskog Milutina u to vreme dobila na čuvanje delić moštiju Svetog vladike Nikolaja.

Jednobrodna građevina

Objašnjavajući arhitekturu manastirske crkve, Jelena Kužetić kaže da je to jednobrodna građevina s niskom kupolom iznad centralnog traveja i polukružnom oltarskom apsidom.

– Prvobitni izgled crkve danas nije poznat. Cela građevina sazidana je od kamena nejednake veličine. Spolja crkva nema nikakvih posebnih ukrasa. Ulaz u crkvu je sa severne strane, preko priprate, što je retkost u pravoslavnim hramovima. Monah Mihailo Filipović sazidao je 1956. godine nesrazmerno veliku zvonaru, koja je u okviru manastirske porte, s kvadratnom osnovom i krovom u obliku manje piramide. Od originalnog kamenog nameštaja ostale su amvonske rozete, jedna s motivom ruže sa tri niza listova, a druga s biljnim i geometrijskim motivima – objašnjava naša sagovornica.

Kužetićeva posebno ističe Rukopisno Četvorojevanđelje koje je nastalo u Vaznesenju 1570. godine, a na kome postoji zapis da je prepisano „trudom i usrdnošću igumana Silvestra jeromonaha i celog bratstva”.

– Knjiga je presvučena kožom u koju je, na sredini prednje korice, utisnut dekorativni duguljasti medaljon izveden spajanjem četiri saracenska, posuvraćena luka, koji oivičavaju scenu raspeća. Ceo rukopis ukrašen je sa pet većih i četiri manje zastavice koje su, u funkciji vinjeta, stavljene na završetku Jevanđelja – ističe Jelena Kužetić.

Vernici koji posete manastir Vaznesenje, prema rečima naše sagovornice, uvek se rado podsete reči vladike Nikolaja Srpskog: „Velika je sila Istina i ništa u svetu ne može odoleti toj sili”.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta