Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slikom predstavlja Srbiju

Slikar Siniša Labus
Fotografije: privatna arhiva
Piše: Ljiljana Staletović

Slab je onaj umetnik koji se bavi samo jednom temom, govorio je Leonardo da Vinči. Teme slikara Siniše Labusa su različite. Podjednako je uspešan u slikanju portreta, pejzaža, mrtve prirode, mitoloških kompozicija... U razgovoru za naš list otkriva da inspiraciju nalazi u ljudima, prirodi, predmetima, koji su i u fokusu njegovog rada. Kaže da u svojim delima prikazuje nacionalne vrednosti.

– Čak i kada slikam mrtvu prirodu, na slikama su predmeti koji se koriste u Srbiji. Ukratko, na mojim slikama je sve ono što ova zemlja može da iznedri – kaže Labus.

Rečeno – učinjeno

Crtanjem je počeo da se bavi kao dečak, posmatrajući majku, koja se amaterski bavila slikarstvom. Kada se našao na životnoj raskrsnici, odlučio je da upiše Ekonomski fakultet, a bavio se i džudoom. Slikarstvo je bilo u drugom planu. Poznanstvo s vajarem Vukom Bojovićem predstavljalo je prekretnicu u njegovom životu.

– „Mali, ostavi to, završi fakultet”, rekao mi je Vuk kada sam mu pokazao svoj rad. Otišao sam kući povređen i rekao sebi da ću slikati. Rečeno – učinjeno. Kupio sam knjige o slikarstvu, učio, putovao, obilazio muzeje i galerije, oduševljavao se delima starih majstora. Kada sam uradio svoju drugu sliku, otišao sam kod Vuka Bojovića. Odmah me je preporučio slikaru Draganu Maleševiću Tapiju, od koga sam naučio tehniku slikanja. Tapi mi je poklonio štafelaj koji i danas koristim – priča Labus.

Vuk Bojović je na njegov rad gledao u širem smislu, akademski. Bojović je kod Labusa ne samo probudio umetničku crtu već je u njemu razvio i ljubav prema književnosti, životinjama, otvorio mu nove dimenzije i horizonte… Dragan Malešević Tapi je na Labusov rad gledao kao na budući poziv nesuđenog ekonomiste. Labus je odlučio da napusti fakultet i posveti se slikarstvu. I, kako kaže, nije se pokajao.

– Prvu sliku „Tigrovi u vodi” naslikao sam po Tapijevoj strukturi. On ju je prodao po ceni koja je bila u visini dve mesečne stipendije koje sam dobijao kao džudista. Imao sam dva jaka čoveka iza sebe i počeo sam da se snalazim na likovnoj sceni – nastavlja Labus.

Dve decenije rada

tada je prošlo više od 20 godina. Uradio je na stotine slika. Izlagao je u Beogradu, Novom Sadu, na Zlatiboru, u Oslu, Geteborgu, Čikagu, Njujorku… Njegove slike nalaze se od Kalifornije do Uzbekistana, izložene su u Istorijskom muzeju u Beogradu, u brojnim galerijama… Među tim slikama posebno se ističu portreti i pejzaži.

– Portreti su najzahtevniji za rad. Uradio sam ih četrdeset, među kojima su portreti sve četvorice srpskih vojvoda, heroine Milunke Savić, naučnika Nikole Tesle, Milutina Milankovića… Najponosniji sam na portret patrijarha Pavla, koji je obišao svet. Danas se jedan nalazi u Patrijaršijskom muzeju u Beogradu, a drugi u Muzeju Ruske pravoslavne crkve u Moskvi – ističe Labus.

Slike koje radi brzo nalaze kupce. Putuje, slika, kopira stare majstore, a uzor su mu bili Rembrant, Karavađo, Ruben, Uroš Predić, Paja Jovanović. Od predstavnika baroka, visoke renesanse i realizma u ruskom slikarstvu 19. veka na koje se ugleda posebno izdvaja španskog slikara Dijega Velaskeza i ruskog Ilju Rjepina.

Godine 2002. od jednog našeg biznismena iz Londona stigla je ponuda da radi slike za tržište Kalifornije. To su bile tematske slike mrtve prirode sa starim vinima, od čije je prodaje kupio stan u Beogradu. Dosta je slikao i slika za domaće tržište.

Siniša Labus živi i stvara u Srbiji, a njegove slike lako prelaze granice. Posle 23 samostalne izložbe i nekoliko kolektivnih, od kojih se izdvajaju one u Vašingtonu, Njujorku i Čikagu, smatra da je uspeo u onome što je želeo.

– Uspeo sam u dve stvari. Prva je da svoje radove plasiram, a druga da lepu reč o našoj zemlji proširim po svetu – zaključuje Labus.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća