Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Saradnja PKS i UNDP u oblasti cirkularne ekonomije  

Beograd
Srpska ekonomija

Privredna komora Srbija i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) potpisali su 9. decembra Pismo o namerama sa ciljem jačanja zajedničkih aktivnosti u realizaciji projekta u oblasti zaštite životne sredine, primene inovacija, podrške kompanijama za prelazak sa linearnog na cirkularni poslovni model i nisko-ugljeničnog razvoja. Dokument su u PKS potpisali Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS i Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP u Srbiji.   
  
„Saradnja sa UNDP u oblasti zaštite životne sredine veoma je važna za Srbiju i domaću privredu. Program podstiče i pomaže kompanijama da razvijaju ideje, inovacije i projekte zasnovane na cirkularnoj ekonomiji, ulaze u zelenu tranziciju i jačaju svoju konkurentnost na tržištu“, rekao je Vesović i ukazao na neophodnost usaglašavanja domaćih propisa sa regulativom EU, saopštila je Privredna komora Srbije.
  
Kompanije, članice PKS, biće, po rečima Vesovića, u prilici da kroz proces akceleracije, treninge i obuke, mentorstvo i stručnu podršku, steknu nova znanja i veštine za podizanje konkurentnosti i unaprede svoje poslovne politike u skladu sa cirkularnom ekonomijom - od promene dizajna proizvoda do povraćaja sirovina i smanjenja proizvodnih troškova u procesu proizvodnje.

„Prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju veoma je važan jer pomaže da zaštitimo životnu sredinu, ublažimo klimatske promene i poboljšamo konkurentnost srpskih kompanija, posebno na njihovom ključnom izvoznom tržištu - tržištu Evropske unije. To je takođe šansa za privredu Srbije da se promenom starih obrazaca brže oporavi od negativnih posledica pandemije KOVID-19. Ovom prilikom pozivam međunarodne donatore, Vladu Srbije i druge partnere da se priključe i finansijski podrže ovaj proces koji je koristan i za životnu sredinu i za ekonomiju“, naglasila je Pikap. 

PKS, UNDP i Ministarstvo zaštite životne sredine pozvali su lokalne samouprave, kompanije, javna komunalna preduzeća i organizacije civilnog društva da se uključe u proces unapređenja primene inovacija u oblasti cirkularne ekonomije. 

Cilj je, kako je istaknuto, da se podstakne i ubrza razvoj rešenja i poslovnih modela koji mogu da doprinesu smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i ublažavanju klimatskih promena, kao i unapređenju konkurentnosti srpskih kompanija na evropskom tržištu. Njihovi predlozi trebalo bi da pokažu potencijal da istovremeno ostvare i druge društvene, ekonomske i ekološke koristi za zajednicu i građane, kao što je smanjenje zagađenja vazduha, vode i zemljišta i proizvodnja manje količine otpada.

Ubrzanje tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji pomaže Srbiji u ispunjavanju ciljeva pristupanja Evropskoj uniji i unapređenju konkurentnosti preduzeća na međunarodnom tržištu, čineći njihovo poslovanje „zelenim“, u skladu sa novim zakonodavstvom EU o klimi i energetici. Usvajanjem principa cirkularnog poslovanja privreda takođe povećava svoje kapacitete za privlačenje investicija koje donosi „Zelena agenda EU za Zapadni Balkan“. 

Pored toga, cirkularni poslovni modeli predstavljaju šansu za oporavak poslovnog sektora, a posebno malih i srednjih preduzeća, koja su u najvećoj meri bila pogođena negativnim uticajem pandemije KOVID-19. Planiranjem novih, zelenih poslovnih poduhvata ona istovremeno grade i svoju održivost i povećavaju otpornost na krize u budućnosti.  

Javni poziv za inovacije u oblasti cirkularne ekonomije otvoren je do 01. februara 2021. godine.
  

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza