Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako je Srbija postigla cenu finansiranja od 1,066%

Guverner NBS Jorgovanka Tabaković
Foto: NBS
Srpska ekonomija

„Uspeh nikada ne dolazi 'preko noći', već uvek predstavlja plod dugogodišnjeg rada i zalaganja. Uspeh Republike Srbije na međunarodnom tržištu rezultat je godinama prisutnog nastojanja nosilaca ekonomskih politika u našoj zemlji da se nasleđene ekonomske neravnoteže uspešno otklone, a Srbija dovede do nivoa investicionog ranga. Postignuta cena finansiranja u stranoj valuti (evru) na period od deset godina (1,066%) predstavlja potvrdu svega što je u Srbiji urađeno sa ciljem pozitivne ekonomske transformacije u prethodnim godinama. Ona u potpunosti opovrgava pojedine tvrdnje, iznete nakon prekjučerašnje emisije dolarskih evroobveznica Republike Srbije, da je ovakva transakcija mogla biti realizovana ranije i u kojima se postavlja pitanje zbog čega se na refinansiranje skupog dolarskog duga čekalo do sada i zašto do sada nije urađen 'hedžing'“, izjavila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

„Kreditni rejting Republike Srbije je pre osam godina bio za dva nivoa slabiji (niži) nego danas, što je ukazivalo na značajno lošiju makroekonomsku sliku domaće ekonomije koja je nasleđena, a zbog čega je i sama zaštita od valutnog rizika bila značajno skuplja. Kreatori ekonomskih politika u Srbiji su u periodu nakon 2012. godine odlučno, koordinisano i sistematski radili na sprovođenju ekonomskih reformi, koje su najpre dovele do uspostavljanja, a zatim i očuvanja makroekonomske stabilnosti u dužem periodu. Istovremeno je izvršeno i značajno usklađivanje regulatornog okvira sa najboljom praksom, ali i zaključivanje 'ISDA' sporazuma sa finansijskim institucijama, kao pravnog osnova za realizaciju 'hedžinga', odnosno zaštite od deviznog rizika. Unapređenje ekonomskih pokazatelja naše zemlje u periodu nakon emisije skupih dolarskih evroobveznica 2011. godine (ponovićemo, emitovanih po stopi prinosa od 7,50% i kuponskoj stopi od 7,25%) uticalo je na kontinuirano povećanje cene ovih hartija na sekundarnom tržištu, što ih je činilo preskupim za realizaciju prevremenog otkupa, zbog čega se čekao optimalan trenutak kako bi se izvršio postepeni otkup ovih obveznica, a sa ciljem postizanja maksimalnih ušteda“, istakla je guverner NBS, saopšteno je iz kabineta guvernera.

„Jačanje domaće ekonomije, ali i odgovorno vođenje monetarne i fiskalne politike, doveli su do potpunog oporavka poverenja međunarodnih institucija, ali i investitora u dugoročnu održivost makroekonomske stabilnosti naše zemlje, zbog čega se danas nalazimo na korak od investicionog nivoa kreditnog rejtinga, a po rezultatima na međunarodnom tržištu već spadamo u grupu zemalja sa tim rejtingom. Međunarodni investitori su u prethodnom periodu nebrojeno puta Srbiju već svrstali u zemlje investicionog ranga, odnosno zemlje u koje je sigurno ulagati, time što su obveznice naše zemlje na sekundarnom tržištu vrednovali u najmanju ruku identično kao obveznice zemalja sa investicionim rejtingom, a često vrednujući srpske obveznice i na višem nivou. Prethodno navedeno je juče još jednom potvrđeno, nakon što je Rumunija, zemlja koja već ima rejting investicionog ranga, realizovala prodaju evroobveznica u evrima ročnosti devet godina, dakle kraće ročnosti, uz višu kamatnu stopu (stopa prinosa 1,468 %, kuponska stopa 1,375%) u odnosu na cenu finansiranja u evrima koju je naša država postigla, emisijom, a zatim ‘hedžingom’ (putem svopa) dolarskih desetogodišnjih evroobveznica (1,066%)“, rekla je guverner Tabaković.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza