Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najveći uspeh Srbije na međunarodnom tržištu do sada

Nova cena finansiranja Srbije iznosi 1,066%
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Nova cena finansiranja Srbije iznosi 1,066%! Republika Srbija je 23. novembra na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala desetogodišnju evroobveznicu u iznosu od 1,2 milijarde američkih dolara, po kuponskoj stopi od 2,125% i stopi prinosa od 2,35%. To su najniže kamatne stope do sada, odnosno najbolji uslovi koje je naša država postigla za finansiranje u dolarima. Istovremeno, radi zaštite javnog duga od deviznog rizika, odnosno od volatilnosti u kretanju kursa evra prema američkom dolaru, Republika Srbija je putem svop transakcije prvi put izvršila hedžing, čime je zamenila obaveze po osnovu ove evroobveznice iz dolara u evro i time ostvarila defakto kuponsku stopu za finansiranje u evrima od 1,066%. Ovo je najniža stopa finansiranja naše zemlje ikada zabeležena – iako ostvarena u periodu globalne krize, niža je čak i od kuponske stope koju je Srbija ostvarila prošle godine (1,50%), saopšteno je iz Kabineta guvernera.

„Ova transakcija je još jedna potvrda da međunarodni ulagači našu zemlju prepoznaju kao sigurno mesto za investicije. Svaki izlazak na međunarodno tržište predstavlja proveru poverenja investitora u održivost makroekonomske stabilnosti, što je danas od posebne važnosti jer je to poverenje stečeno u uslovima kada se svetska ekonomija suočava s najvećim izazovom još od Velike depresije”, ističe guverner Jorgovanka Tabaković.

Delegacije Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija prethodno su uspešno završile sve razgovore s međunarodnim investitorima i finansijskim institucijama, zahvaljujući čemu je tokom današnje aukcije još jednom postignuta ogromna tražnja investitora za srpskim obveznicama. Tražnja je bila višestruko veća od emitovane 1,2 milijarde dolara (premašila je iznos od 6 milijardi dolara), pri čemu je interesovanje pokazalo preko 200 uglednih investitora iz celog sveta. Tako visoka zainteresovanost za srpske obveznice omogućila je da se stopa prinosa tokom aukcije znatno smanji u poređenju sa inicijalnim uslovima (za čak 40 baznih poena).

Najveći deo sredstava prikupljenih ovom transakcijom (u iznosu od 900 miliona dolara) biće iskorišćen za prevremenu otplatu značajnog dela preostalog duga po osnovu skupih dolarskih evroobveznica emitovanih 2011. godine (po visokoj stopi prinosa od 7,50%). „Na ovaj način naša zemlja je na međunarodnom tržištu još jednom uspela da zameni skupi dolarski dug jeftinijim. Postignuta kamatna stopa je najniža koju je Srbija do sada ostvarila na međunarodnom finansijskom tržištu i višestruko niža od kamatne stope ostvarene prilikom prethodne emisije desetogodišnje evroobveznice u dolarima 2011. godine. To je ujedno i potvrda da je Srbija svoju ekonomiju u potpunosti pozitivno transformisala, ovu krizu dočekala spremno, kao i da odlučno nastoji da poslednje ostatke neodgovornog ponašanja iz prošlosti i skupog zaduživanja u potpunosti zameni racionalnim i odgovornim odnosom prema svom narodu. Navedeni uspeh Srbiju svrstava među zemlje čiji je kreditni rejting investicionog ranga, što bi, da nije krize, zvanično i potvrdile rejting agencije”, naglasila je guverner Jorgovanka Tabaković.

Pored činjenice da su postignuti najbolji uslovi finansiranja, da je prvi put do sada realizovana transakcija za zaštitu od deviznog rizika, današnja aukcija jedinstvena je i po tome što je prvi put realizovana u okviru programa Global Medium Term Note (GMTN), koji će Srbiji u značajnoj meri olakšati proces budućeg izlaska na međunarodno tržište, ako za tim u narednom periodu bude potrebe. Emisijom dolarske evroobveznice Srbija će postati još vidljivija na međunarodnom tržištu, jer će nakon kratkog vremena opet biti uključena u referentni indeks EMBI u dolarima – jedan od najprepoznatljivijih i od strane investitora najčešće praćenih pokazatelja premije rizika zemlje.

„Temelji ovog uspeha rezultat su odlučnosti predsednika Republike Srbije, Narodne banke Srbije i Vlade Republike Srbije da ojačaju srpsku ekonomiju i očuvaju makroekonomsku, monetarnu, fiskalnu i finansijsku stabilnost. Upravo je godinama prisutna stabilnost povećala otpornost naše zemlje na izazove iz okruženja, otvorila prostor za postizanje sve povoljnijih uslova finansiranja, očuvanje javnog duga u okvirima Mastrihta, a sve to omogućilo je značajnu pomoć domaćoj privredi i građanima, u ambijentu visoke neizvesnosti i globalne pandemije virusa korona”, još jednom je podvukla Jorgovanka Tabaković.

 

Ostali naslovi

Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)