Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Promovisanje i zaštita prava dece su moralna obaveza

Beograd
Foto: SOS Dečija sela Srbija
Srpska ekonomija

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 20. novembra 1959. godine „Dekleraciju o pravima deteta“, a trideset godina kasnije i „Konvenciju o pravima deteta“. Upravo zato današnji dan se u celom svetu obeležava kao „Međunarodni dan Dečijih prava“. „Konvencijom o pravima deteta“ najmlađim stanovinicima zemaljske kugle zagarantovano je pravo na život u porodici, zdravstvenu zaštitu, kvalitetno obrazovanje, igru i odmor, kao i učešće u donošenju odluka o sopstvenom životu.

„Međunarodni dan deteta“ idealna je prilika da se osvrnemo na aktuelnu situaciju u sistemu alternativnog staranja Republike Srbije. Na kraju 2019. godine u porodičnom i domskom smeštaju bilo je 5.997. dece i mladih bez roditeljskog staranja. Kao najčešći razlog, navodi se neadekvatno roditeljsko staranje (i to u čak 59,6% slučajeva). Podaci takođe ukazuju na kontinuiran rast broja dece u sistemu socijalne zaštite u proteklih pet godina, dok se, u istom periodu, u opštoj populaciji broj dece u Srbiji smanjio. Posebno se ističe značajan porast broja najmlađe dece, uzrasta od 0 do 2 godine, na alternativnom staranju, objavio je SOS Dečija sela Srbije.

Podaci svetskih istraživanja ukazuju na to da su deca i mladi u alternativnoj brizi, zbog teških životnih iskustava kojima su bili izloženi tokom detinjstva, veoma ranjivi. Čak 75% dece u alternativnoj brizi doživelo je traumu pre ulaska u sistem alternativne brige, 50% ove dece svakodnevno je bilo izloženo nasilju u svojim biološkim porodicama, dok je 62% dece u alternativnoj brizi, zbog fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja, zanemarivanja, iskorišćavanja ili usled bilo koje kombinacije ovih razloga.

SOS Dečija sela Srbija se, kroz sve svoje aktivnosti, zalažu i zagovaraju poštovanje i punu primenu dečijih prava zagarantovanih Konvencijom UN o pravima deteta, koja je integrisana u sve naše zakone.

„Organizacija SOS Dečija sela Srbija je, kroz svoj programski rad, već više od 15 godina posvećena implementaciji načela iz Konvencije UN o pravima deteta. Kao jedno od osnovnih prava u Konvenciji se navodi pravo deteta na život u porodičnom okruženju, što obezbeđujemo kroz program SOS Dečijeg sela u Kraljevu – mreže specifičnih hraniteljskih porodica koje pružaju alternativnu brigu deci bez roditeljskog staranja.

Prepoznajući značaj aktivnog učešća dece u procesu donošenja odluka, kroz načelo prava na participaciju, SOS Dečija sela Srbija sve svoje aktivnosti dizajnira uzimajući u obzir perspektivu dece i mladih, aktivno ih uključujući u proces donošenja odluka o stvarima koji se tiču njihovih života.

Snažno smo posvećeni ideji da svako dete treba da odrasta u sigurnom okruženju, te negujemo pristup nulte tolerancije na nasilje prema deci, uspostavili smo jasne procedure i preventivne mehanizme kojim osiguravamo da deca u našim programima budu bezbedna i zaštićena.

Informisanjem dece i mladih o njihovim pravima jačamo njihovo samopouzdanje, kako bi umeli da se zauzmu za sebe, ali i za druge, da znaju da je poštovanja njihovih prava sastavni deo obaveze poštovanja prava i dostojanstva drugog. Na ovaj način učimo ih da naprave jasnu razliku između potrebe i prava, ali i obavezi poštovanja drugog, što ih čini boljim drugarima, boljim učenicima i korisnim članovima svake zajednice,” kaže Nikola Tanasković, direktor za razvoj i implementaciju programa SOS Dečija sela Srbija, i dodaje da je aktuelna pandemija virusa COVID-19 dodatno iznela na videlo izazove sa kojima se suočavamo u zaštiti i promovisanju dobrobiti dece, mladih, njihovih porodica i zajednica širom sveta, posebno onih u ranjivim uslovima.

“Značajan deo naših aktivnosti je podrška ranjivim porodicama koje se nalaze u riziku od izmeštanja dece. Pojava pandemije koronavirusa prouzrokovala je pojačanu ranjivost porodica iz naših programa podrške, koje danas, više nego ikada brinu zbog gubitka prihoda, nedostatka pristupa zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. Ništa drugačije nije ni sa decom koja se već nalaze na alternativnom smeštaju, jer se i ona sada sreću sa dodatnim izazovima,” naglašava Tanasković, ukazujući da sve mere za borbu protiv pandemije treba da osiguraju poštovanje prava dece.

“Sva dečija prava moraju biti zaštićena, promovisana i uzeta u obzir pri odgovoru na izbijanje pandemije COVID-19 i njene posledice. U pripremi tih mera, koje bi trebalo da se pridržavaju načela zabrane diskriminacije, prava na život, razvoj i učešće, utvrđenih u Konvenciji UN o pravima deteta, prvenstveno se moraju uzeti u obzir najbolji interesi deteta. Deca i mladi se moraju aktivno angažovati i učestvovati u odlukama koje se tiču njihove dobrobiti i uslova zbrinjavanja. Promovisanje i zaštita prava dece i ulaganje u podršku najranjivijoj deci i mladima kako bi razvili svoj pun potencijal su moralna obaveza. Oni su takođe krucijalni za smanjenje siromaštva i nejednakosti, jačanje mira i kohezije u društvu,” – ističe Vesna Mraković Jokanović, nacionalni direktor Fondacije SOS Dečija sela Srbija i direktor SOS Dečijeg sela u Kraljevu.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza