Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Promovisanje i zaštita prava dece su moralna obaveza

Beograd
Foto: SOS Dečija sela Srbija
Srpska ekonomija

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 20. novembra 1959. godine „Dekleraciju o pravima deteta“, a trideset godina kasnije i „Konvenciju o pravima deteta“. Upravo zato današnji dan se u celom svetu obeležava kao „Međunarodni dan Dečijih prava“. „Konvencijom o pravima deteta“ najmlađim stanovinicima zemaljske kugle zagarantovano je pravo na život u porodici, zdravstvenu zaštitu, kvalitetno obrazovanje, igru i odmor, kao i učešće u donošenju odluka o sopstvenom životu.

„Međunarodni dan deteta“ idealna je prilika da se osvrnemo na aktuelnu situaciju u sistemu alternativnog staranja Republike Srbije. Na kraju 2019. godine u porodičnom i domskom smeštaju bilo je 5.997. dece i mladih bez roditeljskog staranja. Kao najčešći razlog, navodi se neadekvatno roditeljsko staranje (i to u čak 59,6% slučajeva). Podaci takođe ukazuju na kontinuiran rast broja dece u sistemu socijalne zaštite u proteklih pet godina, dok se, u istom periodu, u opštoj populaciji broj dece u Srbiji smanjio. Posebno se ističe značajan porast broja najmlađe dece, uzrasta od 0 do 2 godine, na alternativnom staranju, objavio je SOS Dečija sela Srbije.

Podaci svetskih istraživanja ukazuju na to da su deca i mladi u alternativnoj brizi, zbog teških životnih iskustava kojima su bili izloženi tokom detinjstva, veoma ranjivi. Čak 75% dece u alternativnoj brizi doživelo je traumu pre ulaska u sistem alternativne brige, 50% ove dece svakodnevno je bilo izloženo nasilju u svojim biološkim porodicama, dok je 62% dece u alternativnoj brizi, zbog fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja, zanemarivanja, iskorišćavanja ili usled bilo koje kombinacije ovih razloga.

SOS Dečija sela Srbija se, kroz sve svoje aktivnosti, zalažu i zagovaraju poštovanje i punu primenu dečijih prava zagarantovanih Konvencijom UN o pravima deteta, koja je integrisana u sve naše zakone.

„Organizacija SOS Dečija sela Srbija je, kroz svoj programski rad, već više od 15 godina posvećena implementaciji načela iz Konvencije UN o pravima deteta. Kao jedno od osnovnih prava u Konvenciji se navodi pravo deteta na život u porodičnom okruženju, što obezbeđujemo kroz program SOS Dečijeg sela u Kraljevu – mreže specifičnih hraniteljskih porodica koje pružaju alternativnu brigu deci bez roditeljskog staranja.

Prepoznajući značaj aktivnog učešća dece u procesu donošenja odluka, kroz načelo prava na participaciju, SOS Dečija sela Srbija sve svoje aktivnosti dizajnira uzimajući u obzir perspektivu dece i mladih, aktivno ih uključujući u proces donošenja odluka o stvarima koji se tiču njihovih života.

Snažno smo posvećeni ideji da svako dete treba da odrasta u sigurnom okruženju, te negujemo pristup nulte tolerancije na nasilje prema deci, uspostavili smo jasne procedure i preventivne mehanizme kojim osiguravamo da deca u našim programima budu bezbedna i zaštićena.

Informisanjem dece i mladih o njihovim pravima jačamo njihovo samopouzdanje, kako bi umeli da se zauzmu za sebe, ali i za druge, da znaju da je poštovanja njihovih prava sastavni deo obaveze poštovanja prava i dostojanstva drugog. Na ovaj način učimo ih da naprave jasnu razliku između potrebe i prava, ali i obavezi poštovanja drugog, što ih čini boljim drugarima, boljim učenicima i korisnim članovima svake zajednice,” kaže Nikola Tanasković, direktor za razvoj i implementaciju programa SOS Dečija sela Srbija, i dodaje da je aktuelna pandemija virusa COVID-19 dodatno iznela na videlo izazove sa kojima se suočavamo u zaštiti i promovisanju dobrobiti dece, mladih, njihovih porodica i zajednica širom sveta, posebno onih u ranjivim uslovima.

“Značajan deo naših aktivnosti je podrška ranjivim porodicama koje se nalaze u riziku od izmeštanja dece. Pojava pandemije koronavirusa prouzrokovala je pojačanu ranjivost porodica iz naših programa podrške, koje danas, više nego ikada brinu zbog gubitka prihoda, nedostatka pristupa zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. Ništa drugačije nije ni sa decom koja se već nalaze na alternativnom smeštaju, jer se i ona sada sreću sa dodatnim izazovima,” naglašava Tanasković, ukazujući da sve mere za borbu protiv pandemije treba da osiguraju poštovanje prava dece.

“Sva dečija prava moraju biti zaštićena, promovisana i uzeta u obzir pri odgovoru na izbijanje pandemije COVID-19 i njene posledice. U pripremi tih mera, koje bi trebalo da se pridržavaju načela zabrane diskriminacije, prava na život, razvoj i učešće, utvrđenih u Konvenciji UN o pravima deteta, prvenstveno se moraju uzeti u obzir najbolji interesi deteta. Deca i mladi se moraju aktivno angažovati i učestvovati u odlukama koje se tiču njihove dobrobiti i uslova zbrinjavanja. Promovisanje i zaštita prava dece i ulaganje u podršku najranjivijoj deci i mladima kako bi razvili svoj pun potencijal su moralna obaveza. Oni su takođe krucijalni za smanjenje siromaštva i nejednakosti, jačanje mira i kohezije u društvu,” – ističe Vesna Mraković Jokanović, nacionalni direktor Fondacije SOS Dečija sela Srbija i direktor SOS Dečijeg sela u Kraljevu.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije