Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Lek na kućnu adresu

Reč dve o zdravstvenoj zaštiti
Piše: Vesna Zdravković

Ispred jedne Kovid ambulante u Beogradu gužva. Slična slika je i u ostalim gradoma u Srbiji. U delu gde rade lekari koji pregledaju pacijente koji u dom zdravlja dolaze zbog drugih zdravstvenih problema sve funkcioniše bez mnogo čekanja.

U trenutku kada Srbija beleži crne Kovid rekorde možda baš ima smisla pričati i o onim građanima koji posećuju doktora zbog sasvim drugih zdravstvenih tegoba. Pitanje je kako se vodi računa i o onima koji su imali infarkt, moždani udar ili neko drugo oboljenje koje je zahtevalo hitno zbrinjavanje. Prema rečima državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja prof. dr Berislava Vekića najviše ispaštaju hronični bolesnici jer nisu mogli da obave određenu dijagnostiku ili kontrolni pregled.

Kome je najteže ili najgore u zdravstvenom sistemu koji je podeljen na dve paralelne polovine? Zdravstvenim radnicima koji se svim snagama bore za sopstveno, ali i zdravlje pacijenata, zaraženim građanima koji su zbog virusa odvojeni od svojih bližnjih i sa neizvesnošću čekaju svaki novi dan ili onima koji su u jeku epidemije primorani da zbog kardioloških, pulmoloških ili nekih drugih oboljenja potraže medicinsku pomoć. Nadležno ministarstvo nastoji da se rad zdravstvenih ustanova koliko-toliko vrati u normalu. Koliko je to potrebno govore i podaci da su pre pojave Kovida-19 najtraženiji bili specijalisti interne medicine, oftamolozi, zatim fizikalne medicine i rehabilitacije, otorinolaringolozi i lekari ortopedske hirurgije i traumatologije. Isto tako, pre dve godine obavljeno je ukupno 14,5 miliona specijalističkih pregleda u državnoj praksi, odnosno svaki građanin je dva puta posetio lekara specijalistu.

Verujemo i da mnoge građane sada samo zanima onaj dnevni izveštaj o broju testiranih, novozaraženih i umrlih. Ipak bi trebalo da se upoznate i sa digitalnom transformacijom zdravstvenog sistema Srbije. Sada je zbog korona virusa taj proces zaustavljen, ali nadležni veruju da 2021. sledi nastavak. Implementacija integrisanog zdravstvenog informacionog sistema Republike Srbije započeta je 2016. godine. IZIS predstavlja centralni elektronski sistem kojim bi trebalo da se poboljša i ubrza rad zdravstvenih ustanova, a samim tim da se poveća kvalitet usluga pacijentima. Za četiri godine dobili smo zdravstvene elektronske kartice, onlajn zakazivanje, eRecept, a od prvog talasa pandemije profunkcionisala je elektronska aplikacija eDoznake. Pre nešto više od dve godine uveden je eRecept preko kojeg je izdato odnosno realizovano više od 180 odnosno oko 120 miliona recepata. Sve smanjuje finansijske troškove, a pacijentima i zaposlenima skraćuje vreme.

Platforma eZdravlje, odnosno zdravstveni elektronski karton trabalo je da zaživi polovinom ove godine. Šta će značiti kada se implementira u IZIS? Svi naši građani moći će da vide podatke o svom zdravstvenom stanju, istoriji bolesti, terapijama koje koriste, a biće im omogućeno da isprate i termine za određene kontrolne preglede ili dijagnostiku. U planu je i izrada RIS-a – Radiološkog informacionog sistema u kojem će biti zabeleženi svi dijagnostički pregledi koje je obavio jedan pacijent.

Postavilo se i pitanje mogućnosti dostavljanja lekova na kućnu adresu. Za sada to ostaje kao ideja, a put do relizacije je trenutno neizvestan i dugotrajan. Možda se i to ostvari jednoga dana.

Dok se zdravstvo ne digitalizuje u potpunosti ljudi iz struke ponavljaju da je najbolje da se ponašamo odgovorno i primenjujemo sve mere zdravstvene zaštite – nosimo maske, budemo na distanci i vodimo se izrekom “Čistoća je pola zdravlja”.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane