Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Upravljanje otpadom od hrane smanjuje emisiju ugljen-dioksida

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

U Srbiji veoma mali broj objekata u kojima se priprema i služi hrana koristi usluge operatera za prikupljanje otpada od hrane i, umesto toga, otpad odlaže na deponije, gde se njegovom razgradnjom proizvodi velika količina štetnih gasova. Međutim, dobra vest je da NALED sa državnim institucijama uveliko radi na regulisanju sistema pravilnog odvajanja i odlaganja ove vrste otpada, a početkom novembra je pokrenuta jednogodišnja akcija prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane, sa ciljem smanjenja emisije 750 tona ugljen-dioksida.

NALED je pozvao sve organizacije i kompanije koje pripremaju ili služe hranu na teritoriji Beograda i Novog Sada da daju svoj doprinos ovom cilju, tako što će sav otpad od hrane koji proizvedu predati na zbrinjavanje ovlašćenom operateru sistema upravljanja otpadom, kompaniji EsoTron, koja će po promotivnim uslovima zbrinuti otpad na neškodljiv način.

Upravo su objekti iz sektora ugostiteljstva i maloprodaje, ali i domaćinstva, najveći generatori otpada od hrane u Srbiji. Jedan od problema je navika potrošača da stvaraju prekomerne zalihe namirnica koje se ne iskoriste na vreme, pa nakon isteka roka trajanja postanu neupotrebljive za ishranu, dok je i kod restorana, kafića i hotela, potrebno bolje planiranje nabavki i korišćenja namirnica u pripremi obroka. Na dnevnom nivou ovi objekti prosečno proizvedu oko osam kilograma otpada od hrane, što je čak 40.000 tona godišnje.

„Iz ugostiteljskog sektora čak 99% otpada od hrane završi na deponiji, gde proizvodi ogromnu količinu opasnih gasova koji zagađuju okolinu. Bacanje hrane je veliki problem i ako imamo u vidu problem gladi koja još uvek nije iskorenjena, čak ni u razvijenijim delovima sveta. Procenjuje se da oko 30% domaćinstava u Srbiji nije u stanju da priušti meso, ribu ili njihovu vegetarijansku zamenu za obrok svakog drugog dana, a da narodne kuhinje koristi oko 35.000 osoba“, ističe Jelena Kiš, predsednica Saveza za zaštitu životne sredine NALED-a.

Istraživanja pokazuju da samo 13 odsto ugostiteljskih objekata koristi usluge operatera za sakupljanje i pravilan tretman otpada od hrane. Zato NALED kroz projekat „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“ predlaže rešenja među kojima je prvi korak unapređenje zakonskog okvira u oblasti upravljanja otpadom od hrane, koji će obavezati kompanije koje proizvode i služe hranu na pravilno odvajanje ovog otpada, uz postavljanje potrebne infrastrukture, kao što su kante za odvajanje otpada životinjskog i biljnog porekla, kao i zbrinjavanje otpada u saradnji sa operaterom.

Paralelno sa ovim rešenjima, potrebno je unaprediti sistem inspekcijskog nadzora tako da osigura da doslednu primenu regulative, te će među pokazateljima uspešnosti projekta biti i povećanje inspekcijskih savetodavnih poseta generatorima otpadne hrane za 30%.

Projekat se sprovodi u saradnji sa kompanijom EsoTron i Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije