Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kešom plaća tek svaki peti stanovnik Srbije

Beograd
Srpska ekonomija

U skoro svakom novčaniku naših građana nalazi se po jedna debitna kartica, rezultati su najnovijeg MasterIndex Srbija istraživanja koje je danas objavila kompanija Mastercard. Pored 91% ispitanika koji imaju debitnu karticu, 27% ispitanika poseduje kreditnu karticu, dok 22% njih ima obe vrste platnih kartica.

Da se kartice redovno i koriste govore podaci da je svaka treća kartica u upotrebi svakog dana, a još 35% njih se koristi par puta nedeljno. Debitne kartice kao jednostavna, brza i sigurnija alternativa gotovini najviše se koriste za kupovinu hrane i kućnih potrepština (65%), odeće i obuće (42%) i goriva (33%), dok kreditne kartice kao praktičan način za pristup dodatnim sredstvima kada je korisniku to potrebno se najčešće koriste prilikom kupovine odeće i obuće (53%) i nameštaja i kućnih aparata (51%). Zanimljivo je i da su platne kartice sve češći izbor prilikom različitih kupovina, plaćanja i rezervacija na internetu, što je izjavilo 30% korisnika debitnih i 48% korisnika kreditnih kartica.

Rezultati MasterIndex istraživanja pokazali su da građani kao najveću prednost kartičnih plaćanja vide jednostavnost korišćenja i mogućnost da svojim sredstvima pristupe bilo kada i bilo gde, dok se petina korisnika odlučuje za konkretnu platnu karticu ukoliko je ona objedinjeno rešenje koje će im omogućiti da plaćaju i u zemlji i inostranstvu, kako na fizičkim lokacijama, tako i na internetu i naravno, pri čemu im je bitno da kartica ima opciju za beskontaktna plaćanja. Imajući u vidu da se 71% ispitanika odlučuje za standardna i beskontaktna kartična plaćanja za iznose preko 4.000 dinara naspram 20% njih koji preferiraju keš, nema sumnje da je razvoj bezgotovinskog društva u Srbiji na pravom putu i da ćemo se u narednom periodu još snažnije oslanjati na savremene platne tehnologije kao način da svim učesnicima u platnom procesu obezbedimo sigurno i besprekorno korisničko iskustvo, izjavila je Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard.

MasterIndex Srbija istraživanje pokazalo je i koje su to inicijative koje bi podstakle korisnike da češće koriste kartice i to su pre svega popusti kod trgovaca (59%), šira dostupnost kartičnih plaćanja (43%), kao i omogućavanje usluge podizanja gotovine prilikom plaćanja karticama (38%) koju je kompanija Mastercard 2019. godine po prvi put predstavila u Srbiji. Čak 48% ispitanika bi želelo da koristi ovu uslugu i da prilikom plaćanja platnom karticom na POS terminalu, sa svog računa podigne i gotovinu u iznosu do 5.000 dinara.

Na kraju, pijace su istaknute kao lokacije na kojima bi korisnici voleli da imaju opciju za plaćanje karticama (30%), a među najčešćim odgovorima našle su se i male lokalne radnje (29%), kiosci (27%), javne ustanove i komunalne kompanije (25%) i kurirske službe (24%).

MasterIndex Srbija istraživanje je tradicionalno godišnje ispitivanje navika i potreba aktivnih korisnika platnih kartica u Srbiji. Istraživanje je ove godine sprovedeno po 11. put i obavljeno je tokom septembra i oktobra na reprezentativnom uzorku građana iz cele Srbije starijih od 18 godina.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije