Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Naša deca hoće da vezu, ali im ne nudimo priliku

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Naša deca hoće da vezu, ali im to ne nudimo. Deca vole to rukama da rade i kao što hitro mrdaju palčevima po telefonima, tako isto veoma dobro vezu. Zato je potrebno omogućiti im makar fakultativno da uče tradicionalne veštine u školama. I ako ne dobijemo proizvođače makar ćemo dobiti poštovaoca tradicije. Pored edukacije za očuvanje starih zanata veoma je važno da kroz edukaciju dođemo i do kvalitetnih i dobro osmišljenih proizvoda, a nakon toga i da im obezbedimo plasman kroz otvaranje etno galerija u gradovima.

To je bila poruka Sofije Arsić, jedne od osnivača Etno mreže, na panelu „Nematerijalno nasleđe u službi lokalnog razvoja“ koji je održan u prostorijama NALED-a. Državna sekretarka i buduća ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić saglasila se s tom porukom i dodala da je potrebno da kroz obrazovanje u školama obezbedimo čuvare tradicija.

- Za starim rukotvorinama postoji potražnja među turistima, u dijaspori i diplomatiji i potrebno je da imamo sertifikovane proizvode, a potom možemo da govorimo o kanalima plasmana. Elektronska trgovina jeste dobar put jer će to do 2025. biti dominantan način prodaje i za naše preduzetnike je važno da se nađu na onlajn platformama zbog čega smo na našim konkursima bili usmereni na podršku razvoju znanja i veština u oblasti IT – rekla je Matić.

Na skupu je istaknuto da za podršku starim zanatima nova Vlada može da uradi veliki posao – Ministarstvo privrede da donese zakon o zanatstvu, Ministarstvo rada da podrži zanate kroz javne radove, a Ministarstvo spoljnih poslova da rukotvorine uključi u protokolarne poklone.

- Neophodno je doneti zakon koji će urediti oblast starih zanata posebno u oblasti podrške koju država mora da daje osobama koji se njima bave jer tu nije reč o industriji. Takođe, Zakon o kulturnom nasleđu može da se izmeni u delu koji bi propisao razvoj registra starih zanatlija. Tu očekujemo pomoć i saradnju i sa udruženjima kao što je Etno mreža – rekao je pomoćnik ministra za kulturu i informisanje Dejan Masliković.

Savetnica predsednice Vlade Srbije i predsednica Saveta za kreativne industrije Ana Ilić naglasila je da postoji puno potencijala da se povežu stari zanati i kreativne industrije pre svega kroz umrežavanje i komunikaciju, da se mapiraju ljudi koji proizvode rukotvorine, a koje mogu da koriste ljudi iz kreativnih industrija, kao inspiraciju, ali i za dalji plasman.

Okrugli sto je organizovan kao završni skup u okviru projekata Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija na temu digitalne pismenosti i onlajn poslovanja, kao i Ministarstva kulture i informisanja o nematerijalnom nasleđu, koje realizuje Etno mreža.
Sertifikati za uspešno završene obuke

Na skupu su dodeljeni sertifikati za uspešno završene obuke u oblasti onlajn poslovanja u okviru projekta Ministarstva trgovine. Priznanja su, kako je saopštio NALED, dobila udruženja i individualni proizvođači - „Etnodom Gorocvet“ Inđija, „Panonke“ Pančevo, Bela Palanka „Miris zavičaja“ Bela Palanka, „Kreativna vizija“ Loznica, „Pazarski bazar rukotvorina“ Novi Pazar, Udruženje „Stratimirov zapis“ Čačak, Marija Paunović Čontoš preduzetnička radnja „Razbojnik“, Katarina Mandić iz Pančeva, Udruženje invalida rada Šabac i Sofija Arsić za autorski atelje Arsić.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije