Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Rast štednje uprkos pandemiji
Srpska ekonomija

Da građani imaju sve više poverenja u stabilan domaći finansijski sistem i stabilnost domaće valute, svedoči i činjenica da i dinarska i devizna štednja nastavljaju da rastu i dostižu svoje najviše nivoe, i to u godini koju karakteriše pojačana neizvesnost i svetska ekonomska kriza izazvana pandemijom Kovid-19.

Prema poslednjim podacima, saopšteno je iz kabineta guvernera Narodna banka Srbije, dinarska štednja iznosi gotovo 90,0 milijardi dinara, što je preko pet puta više nego na kraju 2012. godine, od kada beleži intenzivan rast. U poslednjih osam godina (od 2013) dinarska štednja je u proseku godišnje povećavana za oko 9,0 milijardi dinara, što je šest puta veći iznos nego u periodu 2002–2012. (oko 1,5 milijardi dinara).

To dovoljno govori da dugoročna monetarna i finansijska stabilnost, koje devetu godinu zaredom obezbeđuje Narodna banka Srbije, daju sigurnost građanima da štede u domaćoj valuti, bez bojazni da će biti umanjena realna vrednost njihovih uloga, odnosno zarade koju ostvare po osnovu dinarske štednje.

Dinarska štednja je prošle godine povećana za 18,5 milijardi dinara (oko 30 odsto), a u ovoj godini za 10,0 milijardi dinara (gotovo 13 odsto). Treba istaći i to da je u protekloj godini dana (od oktobra prošle godine) štednja u domaćoj valuti povećana za oko 20 odsto. Od 2013. godine, dinarska štednja prosečno godišnje poraste za 25 odsto, što znači da se štednja u domaćoj valuti povećava ubrzano, za četvrtinu u proseku svake godine u poslednjih osam godina.

Iako umerenije, raste i devizna štednja stanovništva. Prema poslednjim podacima, ona je dostigla 11,2 milijarde evra i, nakon povećanja za 0,8 milijardi evra u 2019. godini, u ovoj godini povećana je za 0,4 milijarde evra (3,7 odsto).

Aktuelna kriza ponovo nas je podsetila na to koliko je važno štedeti u kontinuitetu. Sada, možda više nego ikada ranije, dolazi do izražaja značaj štednje u domaćoj valuti. Svake godine uoči Svetskog dana štednje (31. oktobar) pravi je trenutak da se ukaže na važnost štednje i za pojedinca, i za ekonomiju u celini.

Srbija je tokom svetske krize izazvane korona virusom uspela da očuva makroekonomsku i finansijsku stabilnost zahvaljujući sveobuhvatnom paketu monetarnih i fiskalnih mera, ali i činjenici da je krizu dočekala spremno, u dobroj makroekonomskoj poziciji izgrađenoj prethodnih godina.

Odgovorno vođenje ekonomske politike u proteklih osam godina rezultiralo je niskom i stabilnom inflacijom sedmu godinu zaredom (u proseku oko 2 odsto), relativno stabilnim kursom dinara prema evru, deviznim rezervama na visokom nivou (13,0 milijardi evra u septembru), znatnim smanjenjem učešća problematičnih kredita (3,4 odsto u septembru) i uređenim javnim finansijama. Na taj način stvoren je prostor za donošenje obimnog paketa mera za prevazilaženje negativnih posledica prouzrokovanih pandemijom.

Blagovremeno donošenje mera uticalo je na to da poverenje građana u domaći finansijski sistem bude očuvano, o čemu svedoči i činjenica da i dinarska i devizna štednja, uprkos ekonomskoj krizi i neizvesnosti izazvanoj pandemijom virusa korona, nastavljaju da rastu, dostižući konstantno nove najviše nivoe.

Kao i prethodnih godina uoči Svetskog dana štednje, i ove godine Narodna banka Srbije pripremila je analizu isplativosti štednje, koja je još jednom potvrdila da je dinarska štednja isplativija od štednje u devizama – i u kratkom i u dugom roku.

To je rezultat:

očuvane monetarne (inflacija i devizni kurs) i finansijske stabilnosti;

relativno viših kamatnih stopa na dinarsku štednju nego na štednju u evrima;

povoljnijeg poreskog tretmana dinarske štednje – kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, dok se kamata na deviznu štednju oporezuje po stopi od 15%;

mera donetih u periodu pandemije koje su doprinele nastavku očuvanja makroekonomske stabilnosti.

Štediša koji je pre godinu dana položio na štednju 100.000 dinara dobio bi oko 2.200 dinara (ili blizu 20 evra) više nego štediša koji je u istom periodu oročio na godinu dana 850 evra, odnosno protivvrednost iznosa od 100.000 dinara.

Analiza je potvrdila veću isplativost dinarske od devizne štednje, ne samo za godišnje oročavanje već i za štednju oročenu na kraće i na duže rokove.

Tokom prethodnih osam godina, kod oročavanja depozita na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u gotovo 90 odsto posmatranih tromesečnih potperioda, dok je u slučaju oročavanja depozita na dve godine, dinarska štednja bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja.

Promovisanjem dinarske štednje i njene veće isplativosti, Narodna banka Srbije nastavlja s dosadašnjom praksom podsticanja procesa dinarizacije, tako da će i u narednom periodu nastaviti da, u saradnji s Vladom Srbije, preduzima mere i aktivnosti usmerene ka ostvarenju tog cilja.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta