Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stabilnost je crvena nit koja vodi i obeležava put uspeha srpske ekonomije

Srbija
Foto: NBS
Piše: guverner NBS Jorgovanka Tabaković

Ksenofont iz Atine smatrao je da tehnika upravljanja imanjem zavisi kako od veštine upravljanja polisom, tako i od umeća upravljanja sobom. Za njega ekonomija nije jedino uslovljena političkim prilikama i neprilikama, nego i karakterom, odnosno vrlinama i manama onih koji svojim imanjima upravljaju. Isto bi se moglo reći i za države u uslovima krize. Sveobuhvatan paket ekonomskih mera kojima je Srbija reagovala na krizu izazvanu globalnom pandemijom korona virusa po obimu i dubini premašio je mere kojima se reagovalo na svetsku ekonomsku krizu 2008. godine, što je omogućeno odgovornim vođenjem ekonomske politike u proteklih osam godina, napisala je guverner NBS Jorgovank Tabaković u autorskom tekstu za magazin The Banker.

Srbija je u odnosu na period od pre 2012. godine potpuno izmenjena zemlja. Od zemlje koja je bila na ivici bankrotstva, sa inflacijom preko 12 odsto i nepredvidim kursom, mi danas imamo zemlju u kojoj je inflacija pod kontrolom i u proseku 2 odsto, kurs je relativno stabilan, a javne finansije uređene.

Ključnu ulogu u tome imaju postignuta stabilnost i puna koordinacija politika, odnosno usaglašenost monetarne i fiskalne politike. Prikazani rezultati dokazaće vam da je stabilnost crvena nit koja vodi i obeležava put uspeha srpske ekonomije u poslednjih osam godina. Na tom temelju političke i ekonomske stabilnosti i saradnje, postavljenom sa Aleksandrom Vučićem kao predsednikom Vlade Srbije, a sada kao predsednikom zemlje, gradimo budućnost naše dece.

Ukupan napredak kao rezultat doneo je rekordno nisku premiju rizika Srbije, kao i kreditni rejting zemlje koji je povećan nadomak investicionog. Za ovakve rezultate i uspešno sprovedene reforme potvrdu dobijamo od predstavnika međunarodnih institucija i investitora, koji kažu da su politike u Srbiji danas znatno bolje nego u periodu pre osam godina, ali što je najvažnije efekte promenjene politike kroz poboljšanje životnog standarda i izvesnost da lakše posluju i planiraju osećaju građani.

Investitori dolaze u zemlje u kojima imaju sigurno i predvidivo okruženje za svoje poslovanje, a to je Srbija poslednjih godina uspela da obezbedi uspešnim sprovođenjem reformi, čemu je bitan doprinos svojom monetarnom politikom dala i NBS. Obezbedili smo održivost privrednog rasta koji je vođen investicijama. Uz punu koordinaciju rada NBS i Vlade ojačali smo našu ekonomiju na trajnim osnovama. O tome da je Srbija zemlja atraktivna za ulaganja govori i podatak da je u 2019. godini Srbija privukla oko 60 odsto svih stranih direktnih investicija na Zapadnom Balkanu, odnosno više od svih drugih zemalja zajedno. Neto priliv SDI u prošloj godini bio je 3,6 milijardi evra, što je rekordan nivo koji je Srbija ikada privukla.

Kontinuitet odgovornog vođenja politike  i ambijent makroekonomske stabilnosti ključno će uticati da negativni efekti COVID-19 i globalna kriza imaju na Srbiju manje posledice nego na ostale evropske zemlje.

U 2018. i 2019. godini srpska privreda rasla je po prosečnoj godišnjoj stopi od 4,3%, a najbolji rezultat postignut je u četvrtom kvartalu 2019. godine kada je Srbija uspela da dostigne stopu rasta od čak 6,2%. Rast je u ovom periodu pre svega bio vođen investicijama. Uprkos prvoj fazi pandemije korona virusa koja se odrazila na martovske podatke, visok privredni rast nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine kada je srpska privreda zabeležila rast od 5,0%. Očekivano, usled neophodnih zdravstvenih mera karakterističnih za sve zemlje, ekonomska aktivnost je tokom drugog kvartala smanjenja, ali je to smanjenje bilo jedno od najmanjih u Evropi. Pad ekonomske aktivnosti iznosio je 6,5% međugodišnje, što je dvostruko niži pad od većine zemalja Evrope. Narodna banka Srbije očekuje da će već tokom trećeg kvartala biti nadoknađen veliki deo pada, a da će puni ekonomski oporavak uslediti do kraja godine, ili najkasnije u prvom kvartalu sledeće godine. Posmatrano na nivou cele godine, očekujemo da se ove godine BDP Srbije realno smanji za svega 1,5%, a da sledeće godine zabeležimo rast od oko 6%. Ukoliko Srbija ostvari ovakav rezultat, a podaci su za sada čak i bolji od očekivanja, postoji velika mogućnost da ovo bude najbolji rezultat od svih evropskih zemalja.

Ključan doprinos ovakvom rezultatu, dao je paket monetarnih i fiskalnih mera, koji iznosi preko 12% BDP-a i koji se odnosio i na stranu ponude i stranu tražnje. Ne bi bilo moguće doneti ovako obiman paket ekonomskih mera da Narodna banka Srbije u saradnji sa Vladom Republike Srbije u prethodnom periodu nije postigla i očuvala ukupnu makroekonomsku i finansijsku stabilnost.

Kada je reč o Narodnoj banci Srbije, njena ključna uloga u prethodnim godinama bila je postizanje, a zatim i očuvanje cenovne i finansijske stabilnosti. Inflacija je s dvocifrenih nivoa svedena na nivo uporediv sa evropskim zemljama i tokom prethodnih sedam godina očuvana je na nivou od oko 2%. Držanjem inflacije čvrsto pod kontrolom smanjeni su troškovi finansiranja privrede, države i stanovništva. Niska inflacija i poverenje u Narodnu banku Srbije omogućili su ublažavanje monetarne politike. Referentna kamatna stopa smanjena je za 10,5 procentnih poena, sa 11,75% u maju 2013. na 1,25%, što je njen najniži nivo u režimu ciljanja inflacije. Znatno nižim kamatnim stopama povećan je raspoloživi dohodak privrede i građana i podržana kreditna aktivnost, što je podstaklo investicije, ekonomsku aktivnost i zaposlenost.

Sačuvana je finansijska stabilnost, a nasleđe problematičnih kredita rešeno je na sistemski način. Na kraju jula njihovo učešće je spušteno na 3,6%, što je za 18,6 procentnih poena niže nego kada je usvojena Strategija za rešavanje problematičnih kredita 2015. godine. Za to vreme njihovo stanje je smanjeno za oko 80%. Sistemski pristup u rešavanju problematičnih kredita i rezultati na makroekonomskom planu dali su pun efekat i na ovom polju, tako da je Srbija danas u međunarodnim okvirima primer zemlje koja je na najbolji način rešavala  pitanje problematičnih kredita.

Uprkos svetskoj ekonomskoj krizi i neizvesnosti izazvanoj korona virusom, štednja u Srbiji nastavlja da raste, što nedvosmisleno ukazuje na nastavak poverenja stanovništva u stabilnost i sigurnost domaćeg finansijskog sistema. Dinarska štednja je u poslednjih osam godina gotovo upetostručena.  Kontinuirani rast dinarske i devizne štednje ostvaruje se u uslovima smanjenja kamatnih stopa na oročenu štednju stanovništva i u uslovima krize izazvane virusom korona, što dodatno potvrđuje da je poverenje građana u bankarski sistem Srbije na visokom nivou. Ovaj rast uz rast učešća dinarskih plasmana sektoru privrede i stanovništvu svedoči o napretku na polju dinarizacije. Snažnim rastom deviznih rezervi povećana je sigurnost i ojačana otpornost zemlje na šokove. Uspešno upravljanje deviznim rezervama, pravovremena kupovina zlata na međunarodnom tržištu doprineli su njihovom povećanju, što je bilo naročito izazovno u uslovima niskih, čak i negativnih kamatnih stopa prisutnih duže vreme na svetskom finansijskom tržištu.

Podrška Narodne banke ekonomskoj politici zemlje posebno je došla do izražaja u uslovima pandemije korona virusa. Na samom početku pandemije Narodna banka Srbije je proglasila moratorijum na sve kredite u trajanju od tri meseca, koje je naknadno produžen na još dva meseca. Dodatno, doneto je više propisa kojima je olakšano odobravanje i otplata kredita. U tri navrata spustili smo referentnu kamatnu stopu za ukupno 100 baznih poena, čime smo dodatno smanjili troškove finansiranja privrede, stanovništva i države i doprineli rastu raspoloživog dohotka. Narodna banka Srbije je organizovanjem repo kupovine dinarskih državnih HoV i redovnih i dodatnih deviznih svop aukcija, obezbedila bankama dodatnu dinarsku i deviznu likvidnost, kako bi mogle da nesmetano nastave s pružanjem kreditne podrške privredi i stanovništvu.

Sve prednosti stvaranja modernog pravnog okvira za platne usluge, kojima smo građanima i privredi omogućili veću ponudu inovativnih platnih servisa pod povoljnijim uslovima, pokazale su se i tokom pandemije korona virusa kada su građani i privreda mogli da brzo, jednostavno i bezbedno da vrše i primaju plaćanja. Podsetila bih da je Narodna banka Srbije operator sistema za instant plaćanja, koji je kao glavne prednosti građanima i privredi doneo plaćanja bilo gde i bilo kada i prenos novca u svega nekoliko sekundi. Instant plaćanja uveli smo pre nego što je to učinila ECB, koja je svoj sistem pustila u rad u novembru 2018. godine, dok je IPS NBS sistem pušten u rad 22. oktobra iste godine, i pre FED-a. Takođe, Srbija je prva zemlja u Evropi koja je omogućila instant plaćanja na fizičkim i internet prodajnim mestima.

Dva milenijuma posle Ksenofonta veliki pesnik Petar Petrović Njegoš spevao je nezaboravnu mudrost: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci“ primenjivu na svaku krizu. Srbija je ovu krizu dočekala u znatno boljoj makroekonomskoj poziciji, zahvaljujući smanjenju unutrašnje i spoljne neravnoteže, kao i sprovedenim strukturnim reformama u prethodnom periodu. Gradeći na dobrim temeljima stabilnosti i saradnje, i u dobrim i u kriznim vremenima, Srbija je dokazala da je raskinula sa politikom trošenja budućnosti unapred. To je stvorilo prostor za donošenje obimnih monetarnih i fiskalnih mera i u uslovima aktuelne globalne krize izazvane korona virusom, kao i za eventualne buduće mere ako to bude potrebno, zaključuje guverner NBS Jorgovanka Tabaković u autorskom tekstu za magazin The Banker.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta