Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izdavanje lista nepokretnosti više nije problem

Republički geodetski zavod
Foto: RGZ
Piše: Vesna Zdravković

Izgled lista nepokretnosti biće jedinstven, što znači da će na kraju tog dokumenta koji izdaju notari da stoji da je pribavljen preko Pravno-informacionog sistema Ministarstva pravde. Overom lista nepokretnosti od strane notara on postaje digitalna kopija Republičkog geodetskog zavoda, rekao je gostujući na RTS-u direktor RGZ-a mr Borko Drašković.

Dogovor je postignut na sastanku u Vladi Srbije kojem su, osim predstavnika RGZ-a prisustvovali ispred premijerke Ane Brnabić predstavnici ministarstva građevinarstva, ministarstva pravde, Javno-beležničke komore Srbije i NALED-a kao konsultanti na izradi Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova.

Drašković je ocenio da je sastanak bio težak, da su problemi koji postoje između prava i zemljišne administracije složeni, ali da je najvažnije da je jedan zajednički problem rešen.

On je istakao da će se ostali set problema između notara i katastra rešavati posle 2025. godine kada budemo uveliko u digitalnoj eri i primeni blokčejn tehnologije. Dalje je rekao da ti nesporazumi predstavljaju svetski globalni problem za koji ne može da se prepiše recept iz bilo koje zemlje na svetu. U ovom trenutku nema formule za uspešno rešavanje zemljišne adminstracije u Srbiji, ali da Ujedinjene nacije i Svetska banka rade na definisanju okvira u kojem će se rešavati taj odnos.

Na pitanje o tačnom broju nerešenih predmeta,  direktor RGZ-a kaže da nekim interesnim grupama odgovara da ih ima milion, dok druge interesne grupe veruju da ih ima osamsto hiljada. U stvari, reč je o 549.000 nerešenih zahteva do kojih je RGZ došao uvođenjem nove metodologije koja znači da je samo arhiviran predmet rešen, dok su svi ostali aktivni predmeti.

Ako odbacite predmete koje smo već rešili, ali čekaju da prođe rok prava za žalbu, a takvih je 220.000 i 92.000 predmeta koji ne mogu da se rade zbog redosleda predaje zahteva, to znači da je trenutno 220.000 aktivnih. Ako kažemo da je RGZ 2019. uradio 722.000 upravnih predmeta onda ovaj podatak od 220.000 predmeta koji ćekaju da budu urađeni i nije tako alarmantan. To je recimo kapacit RGZa za tri meseca.

Sve informacije građani mogu da dobiju na sajtu RGZ-a, izjavio je Drašković , ali i poručio da se obavezno obrate i profesionalnim korisnicima. Tu je 1.400 registovanih advokata ili 550.000 licenciranih geodetskih organizacija. Svi oni mogu iz kancelarije, elektronskim putem i bez odlaska u RGZ da građanima obezbede odgovor na svako pitanje.

Drašković smatra da je potrebno da svaki izgrađeni objekat bude upisan i registrovan u RGZ-u, da je ozakonjen, priključen na infrastrukturu kako bi ga država prepoznala kao objekat na osnovu kojeg se plaća porez. To je jedino pošteno rešenje za sve građane Srbije.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta