Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izdavanje lista nepokretnosti više nije problem

Republički geodetski zavod
Foto: RGZ
Piše: Vesna Zdravković

Izgled lista nepokretnosti biće jedinstven, što znači da će na kraju tog dokumenta koji izdaju notari da stoji da je pribavljen preko Pravno-informacionog sistema Ministarstva pravde. Overom lista nepokretnosti od strane notara on postaje digitalna kopija Republičkog geodetskog zavoda, rekao je gostujući na RTS-u direktor RGZ-a mr Borko Drašković.

Dogovor je postignut na sastanku u Vladi Srbije kojem su, osim predstavnika RGZ-a prisustvovali ispred premijerke Ane Brnabić predstavnici ministarstva građevinarstva, ministarstva pravde, Javno-beležničke komore Srbije i NALED-a kao konsultanti na izradi Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova.

Drašković je ocenio da je sastanak bio težak, da su problemi koji postoje između prava i zemljišne administracije složeni, ali da je najvažnije da je jedan zajednički problem rešen.

On je istakao da će se ostali set problema između notara i katastra rešavati posle 2025. godine kada budemo uveliko u digitalnoj eri i primeni blokčejn tehnologije. Dalje je rekao da ti nesporazumi predstavljaju svetski globalni problem za koji ne može da se prepiše recept iz bilo koje zemlje na svetu. U ovom trenutku nema formule za uspešno rešavanje zemljišne adminstracije u Srbiji, ali da Ujedinjene nacije i Svetska banka rade na definisanju okvira u kojem će se rešavati taj odnos.

Na pitanje o tačnom broju nerešenih predmeta,  direktor RGZ-a kaže da nekim interesnim grupama odgovara da ih ima milion, dok druge interesne grupe veruju da ih ima osamsto hiljada. U stvari, reč je o 549.000 nerešenih zahteva do kojih je RGZ došao uvođenjem nove metodologije koja znači da je samo arhiviran predmet rešen, dok su svi ostali aktivni predmeti.

Ako odbacite predmete koje smo već rešili, ali čekaju da prođe rok prava za žalbu, a takvih je 220.000 i 92.000 predmeta koji ne mogu da se rade zbog redosleda predaje zahteva, to znači da je trenutno 220.000 aktivnih. Ako kažemo da je RGZ 2019. uradio 722.000 upravnih predmeta onda ovaj podatak od 220.000 predmeta koji ćekaju da budu urađeni i nije tako alarmantan. To je recimo kapacit RGZa za tri meseca.

Sve informacije građani mogu da dobiju na sajtu RGZ-a, izjavio je Drašković , ali i poručio da se obavezno obrate i profesionalnim korisnicima. Tu je 1.400 registovanih advokata ili 550.000 licenciranih geodetskih organizacija. Svi oni mogu iz kancelarije, elektronskim putem i bez odlaska u RGZ da građanima obezbede odgovor na svako pitanje.

Drašković smatra da je potrebno da svaki izgrađeni objekat bude upisan i registrovan u RGZ-u, da je ozakonjen, priključen na infrastrukturu kako bi ga država prepoznala kao objekat na osnovu kojeg se plaća porez. To je jedino pošteno rešenje za sve građane Srbije.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane