Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Barijere su (ne)savladive

Filantropija
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Botanička bašta „Jevremovac“ bila je mesto na kojem je obeležen ove godine, treći put za redom Nacionalni dan davanja. Kada zavirimo u istoriju videćemo da nije sasvim slučajno izabrana ta zelena oaza u centru Beograda za promociju filatropije i filantropa. Naime, bilo je nekoliko pokušaja da prestonica dobije botaničku baštu, a konačno se skrasila na Paliluli na imanju koje je kralj Milan Obrenović poklonio gradu odnosno Velikoj školi sa obavezom da služi za prosvetne ciljeve, kao i da bude nazvana Jevremovac u znak sećanja na kraljevog dedu Jevrema T. Obrenovića, velikog ljubitelja narodne prosvete.

Posle više od 100 godina na tom mestu Koalicija za dobročinstvo koju čine Fondacija Divac, Trag fondacija, Katalist Balkans, SMART kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije u saradnji sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) okupili su kompanije i ljude dobre volje kako bi promovisali i unapredili dobročinstvo u Srbiji.

Unapređenje okvira za davanje i dobročinstvo

Sitnice čine čoveka dobrim. Ustupanje mesta starijima, trudnicama ili osobama sa invaliditetom male su stvari koje mogu prerasti u velika dobra dela. Francuska poslovica kaže: „Mali potoci prave velike reke“. Tako je i u filantropiji – sve počinje od običnih ljudi koji kada se organizuju u saveze kao što je Koalicija za dobročinstvo, a oni taj filantropski duh šire prema manjim ili većim kompanijama, a sve to podržava i pomaže Savet za filantropiju Vlade Srbije.

Ove godine, moto 9.oktobra „Srbija bez barijera“ posvećen je osobama sa invaliditetom, ali i svima ostalima koji nailaze na prepreke. Opet nije sasvim slučajno što USAID podstiče, između ostalog i dobročinstvo. Šef misije USAID-a u Srbiji je Majk de la Roso, čovek čiji je otac radio 30 godina za NASA-i i to od njenog osnivanja. Jedan od osnivača bio je naš veliki naučnik, akademik i dobrotvor Mihajlo Pupin čiji je datum rođenja izabran za Nacionalni dan davanja. Gospodin De la Roso kaže da se promocija pristupačnosti za sve građane Srbije poklapa sa obeležavanjem trideset godina od donošenja zakona o Amerikancima sa invaliditetom koji ne dozvoljava diskriminaciju na osnovu invaliditeta, nameće obavezu da svi objekti javne uprave budu pristupačni, kao i da od poslodavaca zahteva da unapređuju mogučnosti za osobe sa invaliditetom. Oktobar je u Americi izabran kao mesec za podizanje svesti o zapošljavanju i odavanju priznanja osobama sa invaliditetom čiji je rad doprineo unapređenju nacionalne privrede. On se zahvalio Vladi Srbije što je omogućila suspenziju naplate PDV-a za sve donacije za COVID 19 i dodao da je uveren da će u Srbiji biti razmotrene i dodatne sistemske mere za unapređenje okvira za davanje i dobročinstvo.

- Kroz partnerstvo sa fondacijom Divac, članovima Koalicije za dobročinstvo i Savetom za filantropiju Vlade Srbije pomažemo da građani Srbije uživaju iste slobode i prava. Znam da Kolacija za dobročinstvo blisko sarađuje sa Vladinim savetom za filantropiju na iznalaženju načina da se poveća donacija u hrani, kao i da te donacije budu efikasnije. Na osnovu njihovih istraživanja kada bi se ukinulo oporezivanje na donacije hrane još 4.600 ljudi godišnje bi moglo da dobije tu vrstu pomoći.

S obzirom da se približava zima i praznici Majk de la Rosa zamolio je da svi damo svoj doprinos za dobrobit svih građana Srbije.

Nacinalni prevodilački centar za gluve osobe

“Ništa o nama bez nas” poručio je Veran Matić izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma i objasnio da se ništa ne planira i ne radi bez uključivanja osoba sa invaliditetom. Istakao je da se moraju ukloniti ivičnjaci, stepenice ili barijere u zakonu, a najviše barijere u glavama. Ta organizacija pokrenula je kampanju prikupljanja sredstava za Nacionalni prevodilački centar za gluve osobe koje koriste znakovni jezik.

-Centar sada radi sa smanjenim kapacitetom, a cilj nam je da imamo 24 sata, sedam dana u nedelji potpuno dostupne usluge svim gluvim osobama u Srbiji i svima onima koji prolaze kroz Srbiju, a imaju potrebe za ovim servisom. Želimo da uspostavimo i aplikaciom nadogradimo ovaj sistem kako bi dostupnost usluga bila maksimalna, kao i komunikacija sa hitnim službama. Cilj nam je da prikupimo 15 miliona dinara i paralelno sa tim napravimo dogovor sa Vladom Srbije da se uspostavi trajno finasiranje kako bi se napravio potupno održiv sistem. Pozivam sve dobrotvore i socijalno odgovorne kompanije da nam se u tome pridruže.

Srpski filantropski forum član je Evropske mreže fondacija i donatora koja okuplja 28 nacinalnih organizacija sa preko 10.000 fondacija. Zajedno su prikupili oko million i osamsto hiljada evra u ovoj godini samo u borbi protiv COVIDA 19.

- Mislio sam da sam iznad proseka informisan o stanju osoba sa invaliditetom i bio sam u krivu. Mislio sam da sam i iznad prosečno senzibiliran za ove problem i shvatio sam da nisam. Često sam od njih čuo da su umorni, da razmišljaju da dignu ruke od tog aktivizma, jer su pomaci toliko mali,a jako ih iscrpljuju i nisu im podsticajni. Mogu samo da poručim da ne smete odustati, jer imate ovde saveznike danas i sigurno u budućnosti.

Moć pojedinca pokreće promene

- Lideri se prepoznaju u teškim situacijama i koji baš takve trenutke iskoriste da urade nešto dobro. U vreme vanrednog stanja osnovan je Savez za pristupačnost Srbije sa namerom da se naša javnost podstakne da razmišlja o tome zašto je za svakog od nas važna pristupačnost, počinje svoju priču Ljupka Mihajlovska koja je osoba sa invaliditetom.

- Oko 15 odsto populacije čine osobe sa invaliditeom i za njih je pristupačnost nužna. S druge strane, ona je potrebna i starijim ljudima, roditeljima, trudnicama i onima koji imaju neko hronično oboljenje, a dobra je za celo društvo. Kažu da je to skupo, da mnogo košta, da zahteva velika ulaganja. Mi odgovaramo da je mnogo skuplje da se isključi deo populacije u društvu, koja sedi kod kuće, ne može da radi i učestvuje i doprinosi ekonomiji ove zemlje.

Ona naglašava da svaki pojedinac mora da bude svestan svoje uloge i da nije dovoljno samo uočiti da nečega nema – na primer rampe u autobusu, podesivog stola u ginekološkoj ordinaciji, turističke ture prilagođene osobama sa invaliditetom. Svako od nas ima moć da pokrene stvari i promene koje se najčešće i dešavaju zahvaljujući inicijativi pojedinaca.

U Srbiji je napravljen napredak u položaju osoba sa invaliditetom. Nadležni ističu da su sarađivali sa nacionalnim organizacijama osoba sa invaliditetom i u dogovoru sa njima sprovodili projekte kojima su rešavane njihove prioritetne potrebe.

Ipak pomak je još uvek nedovoljan. Neke barijere su uklonjene, ali mnoge i dalje postoje, poput obrazovanja, zapošljavanja i stereotipa da osobe sa invaliditetom ne mogu da ispune sve ono što se od njih očekuje.

U svetu se Dan osoba sa invaliditetom obeležava 3.decembra. Ne može se o postignutom i problemima govoriti samo tada. Potrebno je svakoga dana, svake nedelje, svakoga meseca u godini podsticati i unapređivati aktivnosti koje će svet i Srbiju pretvoriti u društvo jednakih šansi za sve. Stalno širiti kulturu davanja i slaviti dobrotu, solidarnost, dobročinstvo i filantropiju!

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta