Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izdvajanja za ekologiju podići za 500 miliona evra godišnje

Mikser festival - zeleni dogovor
Srpska ekonomija

Povećanje stope sakupljanja i reciklaže stakla, baterija i sijalica za 20% u narednih nekoliko godina, kao i razvoj modela cirkularne ekonomije koji bi omogućio otvaranje 30.000 novih radnih mesta, glavni su ciljevi zelenih projekata koje je NALED pokrenuo u cilju podrške zaštiti životne sredine, a koji su predstavljeni na Mikser Festivalu 2020.

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović kaže da su projektni ciljevi organizacije na liniji sa prioritetima navedenim i u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije u procesu evropskih integracija za 2020. Izveštaj ukazuje na potrebu da se uspostavi stabilan izvor finansiranja za zaštitu životne sredine, povećanje stope odvajanja i reciklaže i bolje upravljanje otpadnim vodama.

-Trenutno se iz budžeta za životnu sredinu izdvaja 0,5% BDP-a. Da bismo ispunili prioritete Evropske Unije, preduslov je da se povećaju izdvajanja za više od 1% BDP-a odnosno za oko 500 miliona evra godišnje. Lokalne samouprave imaju u tome važnu ulogu, jer u proseku između 35-60% sredstava iz nacionalnog budžeta se prebacuje njima na upravljanje, pre svega za potrebe investiranja u komunalnu infrastrukturu. Kako bi ponudili rešenje za unapređenje sistema finansiranja, NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine trenutno sprovodi analizu o oporezivanju u ovoj oblasti. Ideja je da se princip zagađivač plaća dosledno primenjuje, kako bi se podstakla industrija da smanji zagađenje – rekla je Jovanović.

Koliko je važno ulagati u ovu oblast, najbolje ilustruju brojke. U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada od kojih se čak 10 miliona ni na koji način ne tretira i zagađuje životnu sredinu. Ukoliko bi se, pre svega otpad od hrane, ambalaže, elektronskog i električnog otpada, primenom modela cirkularne ekonomije ponovo upotrebljavao u proizvodnji, to bi moglo da otvori i do 30.000 novih radnih mesta. To su pokazale procene efekata uvođenja tog sistema, navedene u okviru projekta Nemačke razvojne saradnje “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)” koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Plan je i da se u narednih nekoliko godina poveća stopa reciklaže za 20% u okviru projekta „Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice u Republici Srbiji“. U Srbiji su se sakupljene količine ovakvog otpada kretale između 80 i 100 tona godišnje i zato je potrebno unaprediti zakonski okvir kako bi se regulisali njegovi tokovi.

Napredak je moguć i u delu prikupljanja i reciklaže staklene ambalaže, budući da svaki građanin na tržište godišnje plasira oko 51 kilogram ambalažnog otpada, a značajan procenat od toga je stakleni ambalažni otpad za koji ne postoje kapaciteti za potpunu preradu. Kako bi se uspostavio održivi sistem, kroz projekat se donira 300.000 evra za prvih 600 kontejnera u Nišu i Somboru, koji su deo neophodne infrastrukture za pravilno upravljanje staklenim ambalažnim otpadom. Donacija je deo regionalnog projekta „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“, koji sprovode NALED, Sekopak, Apatinska pivara i GIZ u okviru DeveloPPP programa, a u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta