Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vreme je za novu modu

Analiza istraživanja o životnom ciklusu odevnih predmeta u Republici Srbiji
Srpska ekonomija

Svake godine, u Srbiji se proda preko 80,000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi, pokazalo je prvo zvanično društveno istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, koje je sproveo Centar za unapređenje životne sredine.

Najviše kupujemo hulahopke i čarape (8.3 komada), bokserice i gaćice (7.6 komada) i majice i potkošulje (5.4 komada). Ostali odevni komadi, poput košulja, bluza, haljina, pantalona i farmerki, se kupuju nešto ređe, između 2 i 3 komada godišnje, dok se jakne, kaputi, mantili i namenski komadi (ski odela, odela, kravate, bademantili ) kupuju najređe.

Odeću najčešće kupujemo u prodavnicama globalnih brendova (60.5%), prodavnicama polovne odeće (16.2%), prodavnicama domaćih proizvođača (13.4%), a zbirno manje od 10% nas kupuje preko interneta, na pijacama ili na nekim drugim mestima.

Kvalitet odeće je presudan za 54.5% ispitanika, dok 41.2% smatra cenu kao najvažniji faktor. Samo njih 4.3% kupuje odeću zbog trenda.

Međutim, skoro svaki treći ispitanik nosi pantalone i farmerke, trenerke i majice do 12 meseci. Ovaj podatak je zabrinjavajući, imajući u vidu da je za proizvodnju jedne majice potrebno 2700 litara vode, a za jedan par farmerki vrtoglavih 10.000 litara.

Prosečno najkraće nosimo čarape (14 meseci) i gaćice (20 meseci). Čarape čitavih 73.1% ispitanika nosi manje od godinu dana. Slično je i sa boksericama/gaćicama i brushalterima, koje 57.5%, odnosno 48.4% ispitanika nosi kraće od jedne godine. Na drugoj strani, najdugovečniji rok nošenja imaju ski odela (58 meseci), a potom kaputi i bademantili (po 52 meseca). Kada posmatramo ukupnu sliku najveći broj tipova odeće se nosi između 30 i 40 meseci.

Kada više ne žele da nose pojedine odevne komade, više od 55% ispitanika poklanja odeću, dok 16% najčešće je čuva u ormaru, dok s druge strane, skoro 16% ispitanika najčešće donira odeću. Najmanji broj ispitanika nastoji da je proda (2.2%), oko 7% menja namenu odeću, dok gotovo 4% je baci.

Nešto manje od polovine ispitanika (49%) upoznato je sa nepovoljnim uslovima u kojima se proizvodi odeća. Međutim, tek svaki treći ispitanik ima određeni uvid u energetsku rasipnost modne industrije. Iako je 55% upoznato sa fenomenom brze mode, vidimo da dolazi do pada procenta upućenosti kada se radi o navedenim pojavama koje su povezane sa brzom modom. To je razumljivo, imajući u vidu da su ljudi načelno upoznati sa nekom pojavom, ali taj stepen se smanjuje kada se radi o njenim konkretnim ishodima i posledicama.

Imajući u vidu da se istraživanje odvijalo u doba pandemije COVID-19, razumno je bilo pretpostaviti da se to odrazilo i na potrošačke navike ispitanika. Tokom pandemije je došlo do smanjenja kupovine za čak 48%, u proseku.

Iako se često ponavlja da žene prednjače u kupovini odeće, istraživanje je pokazalo da osim minimalnih razlika u broj pojedinih kupljenih komada, oba pola beleže isti prosek, pa se može zaključiti da pol nije presudna dimenzija potrošačke prakse ispitanika.

Takođe, upadljiv je nalaz da je rok nošenja odevnih predmeta kod muškaraca kraći nego kod žena.

Iz istraživanja se jasno vidi da javnost nije ni približno dovoljno upućena i zainteresovana za sve ono što modna industrija, kroz brzu modu, donosi sa sobom. Višestruke društvene protivrečnosti i moralna nepravednost brze mode, kao i njena očita pogubnost po životnu sredinu, nisu u javnosti prisutne u onoj meri u kojoj to ona zaslužuje. Shodno tome, veoma je važno da javnost postane osetljivija i svesnija o sklopu svega onoga što brza moda implicira.

Istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji je sprovedeno od 27. jula do 10. avgusta 2020. godine i u njemu je učestvovalo 1889 ispitanika iz cele Srbije.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta