Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vaznesenje sa Srpskog Atosa

Manastir
Fotografije: Jelena Kužetić
Piše: Dragana Bokan

Vaznesenje se nalazi na planini Ovčaru, na mestu gde Zapadna Morava pravi najveću okuku. Gusta listopadna šuma krije taj manastir koji zbog svog položaja nije dostupan pogledima putnika koji prolaze Ovčarsko-kablarskom klisurom. Vaznesenje je u moderno doba bilo možda najzabačeniji manastir ne toliko zbog svog položaja koliko zbog lošeg puta...

Manastir Sveto Vaznesenje, čiji je inicijator iguman arhimandrit Timotej, privukla je veliku pažnju i zanimanje za tu pravoslavnu svetinju koju zovu i jednim od manastira sa Srpskog Atosa.

Obnova svetinje

Jelena Kužetić, autor monografije, na početku razgovora za Srpsku ekonomiju kaže da je njeno delo rezultat višegodišnjeg istraživanja jer podataka o tom prelepom manastiru nije bilo mnogo. Narodna biblioteka Srbije ustupila je brojne materijale.

Zbog nedostatka istorijskih izvora nije moguće tačno utvrditi ko je i kada podigao taj manastir. Prvi put u pisanim izvorima Vaznesenje se pominje u turskom popisu iz 1525. godine, gde je u ataru sela Međuvršje upisan pod imenom manastir Drobnjak. Manastir je najverovatnije stradao kao i većina drugih hramova u klisuri za vreme Velike seobe 1690. i sledećih 250 godina ležao u ruševinama… Prolazilo je vreme, a pred kraj Drugog svetskog rata, zalaganjem episkopa Nikolaja Velimirovića, počinje nova obimna obnova Vaznesenja.

Naša sagovornica ističe da je monografija objavljena u godini jubileja, u kojoj je obeleženo osam vekova autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve, s blagoslovom episkopa žičkog i finansijskom podrškom grada Čačka.

– Velika mi je čast što sam dobila blagoslov i poverenje oca igumana Timoteja. Tokom rada na monografiji imala sam odrešene ruke. Bio je veliki izazov pronaći materijal, prikupiti tekst, fotografisati i onda sve likovno-grafički oblikovati. Značajno je to što je ta monografija prvo štampano izdanje od osnivanja manastira i u njoj su prikupljeni svi podaci o njemu – kaže Jelena Kužetić i dodaje da monografija ima 141 stranicu i više od 80 fotografija.

Sagovornica Srpske ekonomije objašnjava da je rad na monografiji počeo 2013. godine i da se do njenog objavljivanja manastir menjao i obnavljao. Zbog toga je i monografija više puta doživela redizajn.

U vreme kada je počelo skupljanje materijala za monografiju, Vaznesenje je postalo muški manastir i pokrenuti su novi građevinski radovi na crkvi, zvoniku i porti. Posebna zanimljivost jeste to što je crkva kao poseban dar od episkopa valjevskog Milutina u to vreme dobila na čuvanje delić moštiju Svetog vladike Nikolaja.

Jednobrodna građevina

Objašnjavajući arhitekturu manastirske crkve, Jelena Kužetić kaže da je to jednobrodna građevina s niskom kupolom iznad centralnog traveja i polukružnom oltarskom apsidom.

– Prvobitni izgled crkve danas nije poznat. Cela građevina sazidana je od kamena nejednake veličine. Spolja crkva nema nikakvih posebnih ukrasa. Ulaz u crkvu je sa severne strane, preko priprate, što je retkost u pravoslavnim hramovima. Monah Mihailo Filipović sazidao je 1956. godine nesrazmerno veliku zvonaru, koja je u okviru manastirske porte, s kvadratnom osnovom i krovom u obliku manje piramide. Od originalnog kamenog nameštaja ostale su amvonske rozete, jedna s motivom ruže sa tri niza listova, a druga s biljnim i geometrijskim motivima – objašnjava naša sagovornica.

Kužetićeva posebno ističe Rukopisno Četvorojevanđelje koje je nastalo u Vaznesenju 1570. godine, a na kome postoji zapis da je prepisano „trudom i usrdnošću igumana Silvestra jeromonaha i celog bratstva”.

– Knjiga je presvučena kožom u koju je, na sredini prednje korice, utisnut dekorativni duguljasti medaljon izveden spajanjem četiri saracenska, posuvraćena luka, koji oivičavaju scenu raspeća. Ceo rukopis ukrašen je sa pet većih i četiri manje zastavice koje su, u funkciji vinjeta, stavljene na završetku Jevanđelja – ističe Jelena Kužetić.

Vernici koji posete manastir Vaznesenje, prema rečima naše sagovornice, uvek se rado podsete reči vladike Nikolaja Srpskog: „Velika je sila Istina i ništa u svetu ne može odoleti toj sili”.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća