Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Olakšice na otplatu kredita dužnicima pogođenim pandemijom COVID-19

Nove mere Narodne banke Srbije
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na vanrednoj sednici, usvojio Odluku o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u uslovima pandemije COVID-19 i Odluku o privremenim merama za davaoce finansijskog lizinga u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u uslovima pandemije COVID-19.

Imajući u vidu složenost uticaja okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 na građane i privredu, Narodna banka Srbije je utvrdila da postoji prostor za preduzimanje dodatnih mera koje imaju za cilj olakšano izmirivanje obaveza dužnika koji se suočavaju s teškoćama usled pandemije COVID-19 i odgovorno upravljanje kreditnim rizikom banaka i davalaca finansijskog lizinga u trenutnim okolnostima.

Narodna banka Srbije ovim odlukama propisuje mere i aktivnosti koje su banke i davaoci finansijskog lizinga dužni da primene radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom, što podrazumeva blagovremeno prepoznavanje potencijalnih poteškoća kod dužnika i preduzimanje odgovarajućih koraka. Upravo iz tog razloga, Narodna banka Srbije propisuje im obavezu da dužniku (fizičkom licu, poljoprivredniku, preduzetniku i privrednom društvu), koji usled okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze prema banci ili davaocu finansijskog lizinga, odnosno koji može imati teškoće u izmirivanju tih obaveza, na njegov zahtev, odobri olakšicu u otplati obaveza.

Narodna banka Srbije je procenila da potrebu za olakšicama imaju posebno nezaposlena lica, dužnici čiji su prosečni neto mesečni prihodi u poslednja tri meseca ispod proseka zarada u Republici Srbiji, kao i dužnici s prosečnim neto mesečnim prihodima u poslednja tri meseca do 120.000 dinara, a čiji je neto mesečni prihod manji za 10% ili više u odnosu na prihod pre 15. marta 2020. i čiji je stepen kreditne zaduženosti, odnosno opterećenost mesečnih primanja kreditnim i drugim obavezama iznad 40% tih prihoda.

Za poljoprivrednike, preduzetnike i privredna društva ocenjeno je da je olakšice u otplati obaveza potrebno ponuditi naročito dužnicima koji su u 2020. godini imali pad poslovnih prihoda, odnosno prometa od najmanje 15% u odnosu na 2019. godinu ili je došlo do prekida poslovanja dužnika u neprekidnom trajanju od najmanje 30 dana usled pandemije COVID-19.

Takođe, pravo na navedene olakšice imaće i dužnici koji su u docnji dužoj od 30 dana u materijalno znatnom iznosu po osnovu bilo koje obaveze na koje se odluka primenjuje. Pored navedenog, ostavljena je mogućnost bankama i davaocima finansijskog lizinga da na obrazložen zahtev dužnika, ukoliko usled drugih činjenica i okolnosti ocene da je došlo do pogoršanja finansijskog položaja i nemogućnosti izmirivanja obaveza dužnika, odobre olakšice dužniku.

Olakšice koje su predviđene odlukama odnose se na reprogram i refinansiranje kredita i obaveza iz finansijskog lizinga, uz odobravanje grejs-perioda od šest meseci i odgovarajućeg produženja roka otplate, tako da mesečne obaveze dužnika ne budu veće od onih iz plana otplate pre odobravanja olakšica. Tokom grejs-perioda banka obračunava kamatu, pri čemu se dužnik, u samom zahtevu, opredeljuje da li će plaćati kamatu tokom trajanja grejs-perioda ili nakon njegovog isteka.

Drugi kreditni proizvodi ‒ kreditna kartica i dozvoljeno prekoračenje računa – mogu biti obuhvaćeni olakšicama u skladu sa ovom odlukom, na način da se odobri kredit za refinansiranje obaveza po osnovu tih proizvoda, uz grejs-period od šest meseci i ugovorenu mesečnu otplatu, pri čemu se period otplate produžava na način da mesečne obaveze ne budu veće od mesečnih obaveza koje bi dužnik inače plaćao po tom proizvodu.

Posebno se ističe i to da banke odnosno davaoci finansijskog lizinga ne mogu naplatiti naknadu za preduzete mere i aktivnosti u skladu sa odlukama, kao ni troškove koje mogu imati u vezi s tim merama i aktivnostima, uključujući i troškove za obradu zahteva klijenta, osim troškova neophodnih za odobravanje potraživanja, a koje ne utvrđuje banka odnosno davalac finansijskog lizinga (npr. kreditni biro ili katastar nepokretnosti).

U skladu sa odlukama, banke i davaoci finansijskog lizinga će najkasnije do 22. decembra 2020. na svojoj internet prezentaciji i u svojim poslovnicama objaviti obaveštenje kojim će se dužnici informisati o mogućnostima podnošenja zahteva za dobijanje olakšica, kao i o uslovima koji u tom smislu treba dužnik da ispunjava.

Svi dužnici koji ispunjavaju propisane uslove mogu podneti banci odnosno davaocu finansijskog lizinga zahtev za dobijanje olakšica elektronskim putem ili poštom, kao i u poslovnim prostorijama, do 30. aprila 2021. godine, s tim da dužnicima savetujemo da zbog trenutne epidemiološke situacije prednost daju elektronskom načinu komunikacije.

Banka odnosno davalac finansijskog lizinga dužni su da o zahtevu dužnika odluče i o toj odluci obaveste dužnika u roku od 30 dana od dana prijema zahteva.

Donete odluke stupile su na snagu 15. decembra 2020. godine, te su dužnici već od narednog dana u mogućnosti da, bez obzira na obaveštenje banaka odnosno davalaca finansijskog lizinga, podnesu zahtev za dobijanje navedenih olakšica, saopštila je NBS.

Narodna banka Srbije će, kao i do sada, s dužnom pažnjom pratiti uticaj izmenjenih okolnosti na sve relevantne tržišne učesnike i odgovorno preduzimati korake iz svoje nadležnosti usmerene na očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, što je preduslov za očuvanje i unapređenje privrednog rasta u celini.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza