Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dodatna podrška Narodne banke Srbije domaćoj ekonomiji

Izvršni odbor NBS
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije nastaviće sa ublažavanjem monetarne politike, pa je referentnu kamatnu stopu snizio  za 25 baznih poena, na nivo od 1%.

Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor pruža dodatnu podršku domaćoj ekonomiji, imajući u vidu razmere krize u svetu izazvane pandemijom, ponovno pogoršanje epidemiološke situacije i usporavanje privrednog oporavka na globalnom nivou, posebno u Evropi. Ova dodatna podrška omogućena je odgovornim vođenjem ekonomske politike u prethodnom periodu, koje je obezbedilo kapacitet monetarnoj politici i javnim finansijama da se izbore sa aktuelnom krizom, bez ugrožavanja postignute niske i stabilne inflacije, kao i drugih pokazatelja makroekonomske stabilnosti.

Referentna kamatna stopa se dodatnim smanjenjem nalazi na nivou koji je za 1,25 procentnih poena niži nego pre izbijanja pandemije. Izvršni odbor očekuje da će dalje ublažavanje monetarne politike, uz prethodne snažne mere Narodne banke Srbije i Vlade, kao i najavljene dodatne mere fiskalne politike, nastaviti povoljno da deluje na uslove finansiranja privrede i građana i rast njihovog raspoloživog dohotka.

Istovremeno, Narodna banka Srbije je odlučila da suzi koridor svojih osnovnih kamatnih stopa, sa ± 1,0 procentni poen, na ± 0,9 procentnih poena u odnosu na referentnu kamatnu stopu. Time je kamatna stopa na depozitne olakšice smanjena za 15 baznih poena, na 0,1%, a stopa na kreditne olakšice za 35 baznih poena, na 1,9%.

Adekvatna podrška Narodne banke Srbije i Vlade privredi Srbije u velikoj meri je doprinela manjem padu ekonomske aktivnosti u drugom tromesečju od inicijalno očekivanog, kao i boljim rezultatima ekonomskog oporavka nakon toga. Imajući to u vidu, Narodna banka Srbije očekuje povoljniju stopu rasta bruto domaćeg proizvoda ove godine u odnosu na očekivanja na početku pandemije, –1,0% umesto –1,5%, iako je epidemiološka situacija i u svetu i kod nas pogoršana od oktobra. Boljem rezultatu posebno doprinosi oporavak investicija, koji je brži od očekivanog, pre svega usled očuvanja proizvodnih kapaciteta i zaposlenosti u uslovima pandemije, ubrzanja realizacije infrastrukturnih projekata, kao i obezbeđenih povoljnijih uslova finansiranja. Podaci s tržišta rada o rastu stope zaposlenosti i zadržanoj jednocifrenoj stopi nezaposlenosti potvrđuju značaj paketa ekonomskih mera, zahvaljujući kojem su nastavljena povoljna kretanja, uprkos izazovima pandemije. Očekuje se da zadržane pozitivne srednjoročne perspektive naše zemlje i mere Vlade i Narodne banke Srbije doprinesu oporavku domaće tražnje, što će, uz dalju normalizaciju eksterne tražnje, uticati na više nego potpun oporavak naše privrede u sledećoj godini, uz stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od oko 6%.

Izvršni odbor naglašava da je inflacija u Srbiji ostala čvrsto pod kontrolom, kao što je to bila i u proteklih sedam godina. Važan faktor niske i stabilne inflacije bila je i ostala obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, što potvrđuje kredibilitet monetarne politike. Inflacija u oktobru ostala je na nivou iz septembra od 1,8% međugodišnje, što je u skladu sa očekivanjima Narodne banke Srbije. I pored nastavka rasta zarada i zaposlenosti u većini delatnosti, pritisci na strani tražnje i dalje su relativno niski, o čemu svedoči kretanje bazne inflacija na niskom i stabilnom nivou. Prema projekciji Narodne banke Srbije, inflacija će se i u narednom periodu kretati u donjoj polovini ciljanog raspona, bliže donjoj granici cilja, a sa očekivanim daljim oporavkom tražnje, tokom 2022. godine počeće postepeno da se približava centralnoj vrednosti cilja od 3%. navodi se u saopštenju iz Kabineta guvernera.

Iako je oporavak globalne ekonomske aktivnosti od maja bio brži nego što se očekivalo, zabrinjava ubrzano širenje virusa od oktobra, pre svega u Evropi, što bi u kratkom roku moglo da uspori oporavak našeg najvažnijeg trgovinskog i finansijskog partnera, zone evra, a time i eksternu tražnju za našim izvozom. Upravo takva današnja odluka Izvršnog odbora Narodne banke Srbije ima za cilj da ublaži eventualno prelivanje negativnog ekonomskog uticaja pomenutih kretanja iz zone evra. Ipak, ohrabruju pozitivne vesti o vakcini, ali se još sa sigurnošću ne zna kada će vakcina biti dostupna i kojom brzinom će biti distribuirana. Zbog relativno sporog oporavka svetske privrede ne očekuju se znatniji inflatorni pritisci po osnovu inflacije u međunarodnom okruženju, ali je potreban oprez zbog moguće povećane volatilnosti cena primarnih proizvoda i cena hrane u uslovima neizvesnosti oko toka pandemije. Međutim, Izvršni odbor ističe značajnu otpornost naše ekonomije na šokove iz međunarodnog okruženja, kao rezultat odgovornog vođenja ekonomske politike u prethodnim godinama i adekvatnog odgovora na aktuelnu svetsku krizu. Tome u prilog govori i podatak da je na međunarodnom finansijskom tržištu Srbija postigla najnižu cenu finansiranja u evrima do sada, koja na rok od deset godina iznosi 1,066%.

Izvršni odbor je konstatovao da će i u narednom periodu, posebno tokom predstojeće zime, biti prisutni izazovi u pogledu toka pandemije i uticaja na globalna i domaća ekonomska kretanja. Zbog toga će u fokusu nosilaca ekonomske politike biti obezbeđenje podrške daljem oporavku naše privrede, očuvanje proizvodnih kapaciteta, zaposlenosti i dalji rast izvoznog sektora, kao i podsticanje domaćih investicija i priliva stranih direktnih investicija. Narodna banka Srbije će nastaviti da pažljivo prati kretanja i uticaj ključnih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja na inflaciju, finansijsku stabilnost i brzinu ekonomskog oporavka. Kontinuirano ćemo procenjivati sve do sada donete mere kako bi se pružila podrška daljem oporavku ekonomske aktivnosti, bez ugrožavanja cenovne i finansijske stabilnosti. Narodna banka Srbije će nastaviti da bankama stavlja na raspolaganje jeftinu dinarsku likvidnost putem dodatnih svop aukcija kupovine deviza i aukcija repo kupovine hartija od vrednosti. Na taj način će se podstaći i dalji rast kreditne, a time i ekonomske aktivnosti.

Osim toga, ciljana stopa inflacije zadržava se na nivou od 3,0 ± 1,5% do kraja 2023. godine.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza