Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Decembar je Mesec voda – zaštitimo naše reke i jezera

Beograd
Srpska ekonomija

Udruženje 3e, Mreža inspektora Srbije i NALED lansirali su kampanju „Mesec voda“ tokom koje će svi zainteresovani građani, privreda i organizacije civilnog društva moći da putem sajta jpd.rs nominuju predloge za zaštitu vodnih resursa. Kampanja je deo projekta „Javno-privatni dijalog za razvoj“ koji sprovode NALED i Republički sekretarijat za javne politike, a finansira USAID.

Partneri na projektu pripremaju analizu stanja upravljanja otpadnim vodama u Srbiji koja je kao potencijalna rešenja već identifikovala saradnju privrede i lokalnih samouprava na izgradnji pogona za prečišćavanje, usaglašavanje propisa i jačanje inspekcijskog nadzora, kao i mapiranje svih direktnih ispusta otpadnih voda u reke i kanalizaciju.

O tim i drugim potencijalnim unapređenjima zaštite voda razgovarano je i na današnjem vebinaru za privredu, posvećenom pravilniku koji će obavezu izveštavanja o ispuštenim vodama proširiti sa više od 860 (od kojih je tek 330 izveštavalo) na 4.500 preduzeća.

Naredna onlajn radionica sa predstavnicima svih referentnih laboratorija za ispitivanje kvaliteta voda planirana je za 15. decembar, a na poslednjoj (23.12) biće predstavljena analiza i preporuke dobijene kroz javno-privatni dijalog, dok će finalna analiza biti dostavljena javnosti i institucijama po završetku kampanje.

- Tokom kampanje „Mesec voda“ želimo da upoznamo privrednike sa najboljim praksama koje će im pomoći da usklade poslovanje sa propisima. Evropska regulativa propisuje da preduzeća koja ispuštaju otpadne vode moraju da do 2025. svoje emisije usklade sa propisanim vrednostima i reše problem prečišćavanja. Dotad je potrebno da izrade akcioni plan prema kome će postepeno smanjivati količinu zagađenja i o tome izveštavati nadležne institucije. Uz to, važno je da unapredimo inspekcijski nadzor kroz eventualno spuštanje nadležnosti na lokalni nivo, jer poštovanje propisa u ovoj oblasti kontroliše samo šest republičkih inspektora – kaže Srđan Gajić, predsednik Udruženja za edukaciju, ekologiju i energetiku (3e).

Trenutno se u Srbiji prečišćava između 5% i 10% voda, a od ukupno ispuštenih 400 miliona kubnih metara godišnje, najveći deo dolazi iz domaćinstava, od kojih je manje od dve trećine priključeno na kanalizaciju. Sledi industrija koja je, prema podacima Zavoda za statistiku, u 2019. ispustila 119 miliona kubika.

Gajić ističe da veliki problem u ovoj oblasti predstavljaju nepoznavanje propisa i slaba komunikacija privrednika i lokalnih samouprava. Imajući u vidu velika ulaganja koja očekuju oba sektora, bolja saradnja je neophodna kako bi se došlo do najboljih rešenja za prečišćavanje i komunalnih i industrijskih voda, saopštio je NALED..

Deo problema mogu da reše i lokalne samouprave razvojem svojih pogona. U proteklih nekoliko decenija izgrađeno je nešto više od 50 postrojenja od kojih je u funkciji oko 30, a tek desetak radi po najvišim standardima. Gradovi i opštine sa lokalnim pogonima imaju veću prednost u privlačenju ulaganja, jer investitorima štede milionske iznose na razvoju sopstvenih kapaciteta.

Pored 1,5 milijarde evra, koliko je neophodno za postrojenja, lokalne samouprave moraće da ulože i 2,5 milijardi u obnovu postojeće i izgradnju nove kanalizacione mreže, kako bi uspešno prikupile otpadne vode i usmerile ih u pogone za prečišćavanje. To bi pomoglo da se poveća broj domaćinstava koja su obuhvaćena nekim stepenom prečišćavanja otpadnih voda, a kojih je tek nešto više od 10%.

 

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije