Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najveći uspeh Srbije na međunarodnom tržištu do sada

Nova cena finansiranja Srbije iznosi 1,066%
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Nova cena finansiranja Srbije iznosi 1,066%! Republika Srbija je 23. novembra na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala desetogodišnju evroobveznicu u iznosu od 1,2 milijarde američkih dolara, po kuponskoj stopi od 2,125% i stopi prinosa od 2,35%. To su najniže kamatne stope do sada, odnosno najbolji uslovi koje je naša država postigla za finansiranje u dolarima. Istovremeno, radi zaštite javnog duga od deviznog rizika, odnosno od volatilnosti u kretanju kursa evra prema američkom dolaru, Republika Srbija je putem svop transakcije prvi put izvršila hedžing, čime je zamenila obaveze po osnovu ove evroobveznice iz dolara u evro i time ostvarila defakto kuponsku stopu za finansiranje u evrima od 1,066%. Ovo je najniža stopa finansiranja naše zemlje ikada zabeležena – iako ostvarena u periodu globalne krize, niža je čak i od kuponske stope koju je Srbija ostvarila prošle godine (1,50%), saopšteno je iz Kabineta guvernera.

„Ova transakcija je još jedna potvrda da međunarodni ulagači našu zemlju prepoznaju kao sigurno mesto za investicije. Svaki izlazak na međunarodno tržište predstavlja proveru poverenja investitora u održivost makroekonomske stabilnosti, što je danas od posebne važnosti jer je to poverenje stečeno u uslovima kada se svetska ekonomija suočava s najvećim izazovom još od Velike depresije”, ističe guverner Jorgovanka Tabaković.

Delegacije Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija prethodno su uspešno završile sve razgovore s međunarodnim investitorima i finansijskim institucijama, zahvaljujući čemu je tokom današnje aukcije još jednom postignuta ogromna tražnja investitora za srpskim obveznicama. Tražnja je bila višestruko veća od emitovane 1,2 milijarde dolara (premašila je iznos od 6 milijardi dolara), pri čemu je interesovanje pokazalo preko 200 uglednih investitora iz celog sveta. Tako visoka zainteresovanost za srpske obveznice omogućila je da se stopa prinosa tokom aukcije znatno smanji u poređenju sa inicijalnim uslovima (za čak 40 baznih poena).

Najveći deo sredstava prikupljenih ovom transakcijom (u iznosu od 900 miliona dolara) biće iskorišćen za prevremenu otplatu značajnog dela preostalog duga po osnovu skupih dolarskih evroobveznica emitovanih 2011. godine (po visokoj stopi prinosa od 7,50%). „Na ovaj način naša zemlja je na međunarodnom tržištu još jednom uspela da zameni skupi dolarski dug jeftinijim. Postignuta kamatna stopa je najniža koju je Srbija do sada ostvarila na međunarodnom finansijskom tržištu i višestruko niža od kamatne stope ostvarene prilikom prethodne emisije desetogodišnje evroobveznice u dolarima 2011. godine. To je ujedno i potvrda da je Srbija svoju ekonomiju u potpunosti pozitivno transformisala, ovu krizu dočekala spremno, kao i da odlučno nastoji da poslednje ostatke neodgovornog ponašanja iz prošlosti i skupog zaduživanja u potpunosti zameni racionalnim i odgovornim odnosom prema svom narodu. Navedeni uspeh Srbiju svrstava među zemlje čiji je kreditni rejting investicionog ranga, što bi, da nije krize, zvanično i potvrdile rejting agencije”, naglasila je guverner Jorgovanka Tabaković.

Pored činjenice da su postignuti najbolji uslovi finansiranja, da je prvi put do sada realizovana transakcija za zaštitu od deviznog rizika, današnja aukcija jedinstvena je i po tome što je prvi put realizovana u okviru programa Global Medium Term Note (GMTN), koji će Srbiji u značajnoj meri olakšati proces budućeg izlaska na međunarodno tržište, ako za tim u narednom periodu bude potrebe. Emisijom dolarske evroobveznice Srbija će postati još vidljivija na međunarodnom tržištu, jer će nakon kratkog vremena opet biti uključena u referentni indeks EMBI u dolarima – jedan od najprepoznatljivijih i od strane investitora najčešće praćenih pokazatelja premije rizika zemlje.

„Temelji ovog uspeha rezultat su odlučnosti predsednika Republike Srbije, Narodne banke Srbije i Vlade Republike Srbije da ojačaju srpsku ekonomiju i očuvaju makroekonomsku, monetarnu, fiskalnu i finansijsku stabilnost. Upravo je godinama prisutna stabilnost povećala otpornost naše zemlje na izazove iz okruženja, otvorila prostor za postizanje sve povoljnijih uslova finansiranja, očuvanje javnog duga u okvirima Mastrihta, a sve to omogućilo je značajnu pomoć domaćoj privredi i građanima, u ambijentu visoke neizvesnosti i globalne pandemije virusa korona”, još jednom je podvukla Jorgovanka Tabaković.

 

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije