Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Lek na kućnu adresu

Reč dve o zdravstvenoj zaštiti
Piše: Vesna Zdravković

Ispred jedne Kovid ambulante u Beogradu gužva. Slična slika je i u ostalim gradoma u Srbiji. U delu gde rade lekari koji pregledaju pacijente koji u dom zdravlja dolaze zbog drugih zdravstvenih problema sve funkcioniše bez mnogo čekanja.

U trenutku kada Srbija beleži crne Kovid rekorde možda baš ima smisla pričati i o onim građanima koji posećuju doktora zbog sasvim drugih zdravstvenih tegoba. Pitanje je kako se vodi računa i o onima koji su imali infarkt, moždani udar ili neko drugo oboljenje koje je zahtevalo hitno zbrinjavanje. Prema rečima državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja prof. dr Berislava Vekića najviše ispaštaju hronični bolesnici jer nisu mogli da obave određenu dijagnostiku ili kontrolni pregled.

Kome je najteže ili najgore u zdravstvenom sistemu koji je podeljen na dve paralelne polovine? Zdravstvenim radnicima koji se svim snagama bore za sopstveno, ali i zdravlje pacijenata, zaraženim građanima koji su zbog virusa odvojeni od svojih bližnjih i sa neizvesnošću čekaju svaki novi dan ili onima koji su u jeku epidemije primorani da zbog kardioloških, pulmoloških ili nekih drugih oboljenja potraže medicinsku pomoć. Nadležno ministarstvo nastoji da se rad zdravstvenih ustanova koliko-toliko vrati u normalu. Koliko je to potrebno govore i podaci da su pre pojave Kovida-19 najtraženiji bili specijalisti interne medicine, oftamolozi, zatim fizikalne medicine i rehabilitacije, otorinolaringolozi i lekari ortopedske hirurgije i traumatologije. Isto tako, pre dve godine obavljeno je ukupno 14,5 miliona specijalističkih pregleda u državnoj praksi, odnosno svaki građanin je dva puta posetio lekara specijalistu.

Verujemo i da mnoge građane sada samo zanima onaj dnevni izveštaj o broju testiranih, novozaraženih i umrlih. Ipak bi trebalo da se upoznate i sa digitalnom transformacijom zdravstvenog sistema Srbije. Sada je zbog korona virusa taj proces zaustavljen, ali nadležni veruju da 2021. sledi nastavak. Implementacija integrisanog zdravstvenog informacionog sistema Republike Srbije započeta je 2016. godine. IZIS predstavlja centralni elektronski sistem kojim bi trebalo da se poboljša i ubrza rad zdravstvenih ustanova, a samim tim da se poveća kvalitet usluga pacijentima. Za četiri godine dobili smo zdravstvene elektronske kartice, onlajn zakazivanje, eRecept, a od prvog talasa pandemije profunkcionisala je elektronska aplikacija eDoznake. Pre nešto više od dve godine uveden je eRecept preko kojeg je izdato odnosno realizovano više od 180 odnosno oko 120 miliona recepata. Sve smanjuje finansijske troškove, a pacijentima i zaposlenima skraćuje vreme.

Platforma eZdravlje, odnosno zdravstveni elektronski karton trabalo je da zaživi polovinom ove godine. Šta će značiti kada se implementira u IZIS? Svi naši građani moći će da vide podatke o svom zdravstvenom stanju, istoriji bolesti, terapijama koje koriste, a biće im omogućeno da isprate i termine za određene kontrolne preglede ili dijagnostiku. U planu je i izrada RIS-a – Radiološkog informacionog sistema u kojem će biti zabeleženi svi dijagnostički pregledi koje je obavio jedan pacijent.

Postavilo se i pitanje mogućnosti dostavljanja lekova na kućnu adresu. Za sada to ostaje kao ideja, a put do relizacije je trenutno neizvestan i dugotrajan. Možda se i to ostvari jednoga dana.

Dok se zdravstvo ne digitalizuje u potpunosti ljudi iz struke ponavljaju da je najbolje da se ponašamo odgovorno i primenjujemo sve mere zdravstvene zaštite – nosimo maske, budemo na distanci i vodimo se izrekom “Čistoća je pola zdravlja”.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta