Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Upravljanje otpadom od hrane smanjuje emisiju ugljen-dioksida

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

U Srbiji veoma mali broj objekata u kojima se priprema i služi hrana koristi usluge operatera za prikupljanje otpada od hrane i, umesto toga, otpad odlaže na deponije, gde se njegovom razgradnjom proizvodi velika količina štetnih gasova. Međutim, dobra vest je da NALED sa državnim institucijama uveliko radi na regulisanju sistema pravilnog odvajanja i odlaganja ove vrste otpada, a početkom novembra je pokrenuta jednogodišnja akcija prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane, sa ciljem smanjenja emisije 750 tona ugljen-dioksida.

NALED je pozvao sve organizacije i kompanije koje pripremaju ili služe hranu na teritoriji Beograda i Novog Sada da daju svoj doprinos ovom cilju, tako što će sav otpad od hrane koji proizvedu predati na zbrinjavanje ovlašćenom operateru sistema upravljanja otpadom, kompaniji EsoTron, koja će po promotivnim uslovima zbrinuti otpad na neškodljiv način.

Upravo su objekti iz sektora ugostiteljstva i maloprodaje, ali i domaćinstva, najveći generatori otpada od hrane u Srbiji. Jedan od problema je navika potrošača da stvaraju prekomerne zalihe namirnica koje se ne iskoriste na vreme, pa nakon isteka roka trajanja postanu neupotrebljive za ishranu, dok je i kod restorana, kafića i hotela, potrebno bolje planiranje nabavki i korišćenja namirnica u pripremi obroka. Na dnevnom nivou ovi objekti prosečno proizvedu oko osam kilograma otpada od hrane, što je čak 40.000 tona godišnje.

„Iz ugostiteljskog sektora čak 99% otpada od hrane završi na deponiji, gde proizvodi ogromnu količinu opasnih gasova koji zagađuju okolinu. Bacanje hrane je veliki problem i ako imamo u vidu problem gladi koja još uvek nije iskorenjena, čak ni u razvijenijim delovima sveta. Procenjuje se da oko 30% domaćinstava u Srbiji nije u stanju da priušti meso, ribu ili njihovu vegetarijansku zamenu za obrok svakog drugog dana, a da narodne kuhinje koristi oko 35.000 osoba“, ističe Jelena Kiš, predsednica Saveza za zaštitu životne sredine NALED-a.

Istraživanja pokazuju da samo 13 odsto ugostiteljskih objekata koristi usluge operatera za sakupljanje i pravilan tretman otpada od hrane. Zato NALED kroz projekat „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“ predlaže rešenja među kojima je prvi korak unapređenje zakonskog okvira u oblasti upravljanja otpadom od hrane, koji će obavezati kompanije koje proizvode i služe hranu na pravilno odvajanje ovog otpada, uz postavljanje potrebne infrastrukture, kao što su kante za odvajanje otpada životinjskog i biljnog porekla, kao i zbrinjavanje otpada u saradnji sa operaterom.

Paralelno sa ovim rešenjima, potrebno je unaprediti sistem inspekcijskog nadzora tako da osigura da doslednu primenu regulative, te će među pokazateljima uspešnosti projekta biti i povećanje inspekcijskih savetodavnih poseta generatorima otpadne hrane za 30%.

Projekat se sprovodi u saradnji sa kompanijom EsoTron i Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta