Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Naša deca hoće da vezu, ali im ne nudimo priliku

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Naša deca hoće da vezu, ali im to ne nudimo. Deca vole to rukama da rade i kao što hitro mrdaju palčevima po telefonima, tako isto veoma dobro vezu. Zato je potrebno omogućiti im makar fakultativno da uče tradicionalne veštine u školama. I ako ne dobijemo proizvođače makar ćemo dobiti poštovaoca tradicije. Pored edukacije za očuvanje starih zanata veoma je važno da kroz edukaciju dođemo i do kvalitetnih i dobro osmišljenih proizvoda, a nakon toga i da im obezbedimo plasman kroz otvaranje etno galerija u gradovima.

To je bila poruka Sofije Arsić, jedne od osnivača Etno mreže, na panelu „Nematerijalno nasleđe u službi lokalnog razvoja“ koji je održan u prostorijama NALED-a. Državna sekretarka i buduća ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić saglasila se s tom porukom i dodala da je potrebno da kroz obrazovanje u školama obezbedimo čuvare tradicija.

- Za starim rukotvorinama postoji potražnja među turistima, u dijaspori i diplomatiji i potrebno je da imamo sertifikovane proizvode, a potom možemo da govorimo o kanalima plasmana. Elektronska trgovina jeste dobar put jer će to do 2025. biti dominantan način prodaje i za naše preduzetnike je važno da se nađu na onlajn platformama zbog čega smo na našim konkursima bili usmereni na podršku razvoju znanja i veština u oblasti IT – rekla je Matić.

Na skupu je istaknuto da za podršku starim zanatima nova Vlada može da uradi veliki posao – Ministarstvo privrede da donese zakon o zanatstvu, Ministarstvo rada da podrži zanate kroz javne radove, a Ministarstvo spoljnih poslova da rukotvorine uključi u protokolarne poklone.

- Neophodno je doneti zakon koji će urediti oblast starih zanata posebno u oblasti podrške koju država mora da daje osobama koji se njima bave jer tu nije reč o industriji. Takođe, Zakon o kulturnom nasleđu može da se izmeni u delu koji bi propisao razvoj registra starih zanatlija. Tu očekujemo pomoć i saradnju i sa udruženjima kao što je Etno mreža – rekao je pomoćnik ministra za kulturu i informisanje Dejan Masliković.

Savetnica predsednice Vlade Srbije i predsednica Saveta za kreativne industrije Ana Ilić naglasila je da postoji puno potencijala da se povežu stari zanati i kreativne industrije pre svega kroz umrežavanje i komunikaciju, da se mapiraju ljudi koji proizvode rukotvorine, a koje mogu da koriste ljudi iz kreativnih industrija, kao inspiraciju, ali i za dalji plasman.

Okrugli sto je organizovan kao završni skup u okviru projekata Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija na temu digitalne pismenosti i onlajn poslovanja, kao i Ministarstva kulture i informisanja o nematerijalnom nasleđu, koje realizuje Etno mreža.
Sertifikati za uspešno završene obuke

Na skupu su dodeljeni sertifikati za uspešno završene obuke u oblasti onlajn poslovanja u okviru projekta Ministarstva trgovine. Priznanja su, kako je saopštio NALED, dobila udruženja i individualni proizvođači - „Etnodom Gorocvet“ Inđija, „Panonke“ Pančevo, Bela Palanka „Miris zavičaja“ Bela Palanka, „Kreativna vizija“ Loznica, „Pazarski bazar rukotvorina“ Novi Pazar, Udruženje „Stratimirov zapis“ Čačak, Marija Paunović Čontoš preduzetnička radnja „Razbojnik“, Katarina Mandić iz Pančeva, Udruženje invalida rada Šabac i Sofija Arsić za autorski atelje Arsić.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta